Receipt for £2,000 paid to Ngatitoa Tribe.
No. 516. Receipt. 2,000 0s. 0d.Ngatitoa Tribe. Portion of 5,000, agreed on in the Deed dated 10 th August, 1853, as a final payment for their claims to land in the Middle Island. Dated 13 th Dec., 1854.
Kua
riro mai ki a matou i tenei ra i te ma toru (13) o nga ra o Tihema i te tau o tu tatou a riki kotahi mano e waru rau e rima te kau ma wha (1854) nga pauna moni e rua mano takitahi (£2,000) na teMakarini i homai ki a matou. Ko etahi enei o nga utu i korerotia i to matou huihuinga me to matou whakaatanga ki Poneke i te tekau (10) o nga ra o Akuhata i te tau 1853 kia tukua o matou whenua katoa ki te Waipounamu ki a te Kuini o Ingarani, a a[ gap — reason: damage]
e tonu-atu; ko nga ritenga i tuhi tuhia i whakaaetia e matou i to matoupukapul
a tino whakaae kia hokona o matou whenua ki tera moutere ara o matou whenua katoa ki Wairau ki te Hoiere, ki Whakapuaka, ki te Taitapu, ki Arahura, ki to waipounamu, otira o matou wahi katoa kahore i hokona e matou i mua kuaot
i a matou tahi ko te Makarini te whakarite ki to matou pukapuka whakaaetanga ki Poneke, kia utua matou me nga iwi e noho ana ki runga ki aua oneone ki nga pau[ gap — reason: damage]
a moni e rima rau i roto o ia tau, o ia tau taea noatia te paunga o nga mano e toru i mahue i muri iho o to matoutangobunga
tuatahi, kua tohea nei e matou enei mano e rua kia riro mai ki a matou i tenei takiwa kia whakarerea te tangohanga i roto i nga tau no te mea e mate haere ana o matou kaumatua e hiahia ana hoki matou kia kite ratou i nga utu o te oneone, kia tango tahi ite wa e ora ana ratou.Ko te whenua ka oti tika ano i a matou te tino whakarere rawa atu Ki nga pakeha ana takoto nga wahi hei nohoanga mo matou, mo o matou tamariki hoki tetahi, ka whakaae pono matou nga rangatira me nga tangata e mau nei nga ingoa ki tenei pukapuka kia tino whakaritea kia tino pehia katoatia e matou nga tikanga he katoa o etahi atu tangata o matou o nga Maori ana puta ki runga ki aua whenua kua oti i a matou i te aroaro o tenei huihuinga o tera huihuinga hoki ki Poneke, te tino tuku pono ki ate Kuini ake tonu atu.
A mo to matou tino whakaaetanga ki nga tikanga katoa o roto o tenei pukapuka ka tubia iho e matou o matou ingoa me o matou tohu i Porirua i tenei rai te rironga mai o nga moni ki a matou.
Ko Te Hiko.
Ko Te Tahana Te Pou.
Paraone
x Toanginga.
Oriwia Hurumutu.
Aperahama
x Rangi Wehea.
Te Rei.
Eruera
x Kaiwhakina.
Paora
x Kanere.
Hori
x Karaka Te Kawau.
Tamati Whanga
x.
Roana Ngaki
x.
Horopapera
x Pukeko.
Rawiri Te Ouenuku.
Hone
x Paratene Te Kakaho.
Hakaraia
x Te Pao.
Ropata
x Toaia.
Henare
x Rehe.
Kereopa
x Te Ikameke.
Mokau
x Te Rangihaeta.
Rawiri
x Puaha.
Wi Te
x Kanae.
Hobepa x-Tamaihengia.
Tamatix Waka Patuparakore.
Tamihana Te Rauparaha.
Henere Matene te Whiwhi.
Ropata
x Hurumutu.
Pitiroi
x Paea.
Rawiri
x Pihama.
Waka
x Te Kotua.
Tipene
x Paremata.
Hoani To Okoro.
Na Tipa Te Nihinihi.
Rawin x Ngawaka.
Hoani Riri.
Metana Toa Rangatira
x.
Raniera
x Kawharu.
Matina Kaurapa.
Pukekohatu
x Te Tana.
Wakarau Riwai.
Ko Mihaka.
Ihaia
x Paki.
Te
Uak
x.
Hipirini Murutu
x.
Karehana
x Te Weta.
Utika Te Ranui
x.
Piripi Kohe
x.
Hakiaba x Taksmai i Te Rangi.
Matiu
x Te Whatatu.
Teo.
Hohaia
x Pokaitara.
Tamati
Takahiparux.
Wireti Te Au.
Te Harawira
x Hanora.
Potete
x Te Teke.
Meihana Te Ware.
Wirihana Kauhata.
Nopera
x Te Ngiha.
Nga kai titiro—
Robert R. Strang,
Registrar of the Supreme Court at Wellington.
Robert Hart, M.H.R., Solicitor and Notary Public, Wellington.
G. S. Cooper, District Commissioner.
Wi Tako.