7. Certain Members of the Ngati awa Tribe to the — Superintendent of the Province of Wellington. — (Above, p. 51.)

Previous Section | Table of Contents | Up | Next Section

7. Certain Members of the Ngati awa Tribe to the
Superintendent of the Province of Wellington.
(Above, p. 51.)

Waikanae, Hurae 29, 1860.
E te Huperitenete,

Tena koe, ko a matou kupu enei kia rongo koe, hei whaka-puaki nui atu mau ki te aroaro o te Kawana.

He wahi whenua ano o matou kei Waitara, kei roto i te whenua i hokona hetia atu ra e te Teira ki a te Kawana; o matou tahi ko era kua pana atu ra i runga i taua whenua, no matou tupuna katoa. Kahore matou i rongo ake kinga kaumatua kua ngaro ake nei, no Ngati tuaho anake raua ko Ngati hinga taua whenua, no nga tupuna ranei o te Teira ratou ko ona hoa i whakapapa nei, no tona matua ranei, a tukua mai ana e ratou ki o matou tupuna me o matou matua hei hunga mahi kai atu ma nga tupuna o te Teira ratou ko ona hoa, ma tona matua ranei ratou ko nga matua ona hoa.

Ehara hoki a reira i te whenua kite hou na te Teira, na tona matua, na ona hoa ranei, e pohehe ai a matou korero, e tau ai te whakauaua i te korero mo taua whenua, kia tika ai te whaka-

151

korenga i a matou ko era kua oti ra te pana maori atu. Kao, he whenua tawhito tera no nga tupuna.

Na, kua rongo matou i te kupu whakatikatika mo te mahi he a te Parete ki o matou wahi whenua i reira, e ki nei, “Na, ka tukua kia roa noa te wa e pahemo, kahore he kupu mo te whenua kia puta, na, ka rapu marire a te Parete kai whakarite whenua o Taranaki kia tino kitea ai nga tangata nona taua whenua i tukua mai ra, kimi ana, ka mutu, na, ka tino kitea e te Parete.”

Hei kupu whakamiharo enei ma nga tangata katoa, kia kiia ai he pono tana kimihanga. Whakarongo mai, i Waikanae ano matou e noho ana, i Otaki tetahi, na, kahore a te Parete i haere mai ki te kimikimi ki a matou mo matou whenua i reira, mo te korenga ranei, (kahore hoki ona hoa mahi pera i haere mai ki te patai) kahore ana reta patai i tuhia mai, kahore i taia ki te Nupepa ana korero kimi i nga tangata nona taua whenua i roto i taua tau. Kore, kore rawa.

Whaia ket a ana te kimi ki etahi o Arapawa e tetahi o nga kai hoko whenua, kapea iho te ui mai ki a matou.

Rongo rawa ake matou, ko te wa i riro ai nga moni i a te Teira. (Heoti, kihai matou i manawapa ki o matou whenua kei riro, no te mea e rongo tonu ana matou ki te kaha o te kupu a Wiremu Kingi ki te pupuru mai i o matou whenua. Ko ia hoki to matou rangatira, hei maru mo matou whenua i reira.)

Te tuarua ko te haerenga o nga kai ruri.

Te tuatoru ko te tukunga atu i nga hoia ki te tango. Me pewhea e whai kupu ai? No te nuinga o te he, katahi ka ta kau a te Parete i tana kimihanga ki te Nupepa.

Tenei ta matou kupu patai, me pewhea ra matou nga tangata e ata noho ana, kahore nei e uru ana ki te whawhai, me ka tangohia hetia atu o matou whenua e te Kawana, me kimi ra e matou ki whea tetahi huarahi hei whakahokinga mai ki a matou i o matou whenua? Ki a te Kuini ranei, ki a wai ranei? Hua noa matou, ma te Ture e whakatika nga he. Kei te rapurapu noa iho o matou ngakau e noho nei. Me mutu i konei.

Na matou, na etahi o Ngati awa nona taua whenua i Waitara.

Na Hohepa Ngapaki
Kiripata Pake X
Patihana Tikara
Epiha Paikau Tupoki X
Pinarepe te Neke X
Henare te Marau X

152

Paora Matuaawaka
Hutana Awatea
Wiperahama Putiki
Teretiu Tamaka
Riwai te Ahu

Previous Section | Table of Contents | Up | Next Section

About this page...

Title: The Taranaki Question

Author: Sir William Martin

Part of: New Zealand Wars (1845–1872)

Licensed under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 New Zealand Licence