A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary
O
Previous Section | Table of Contents | Up | Next Section
O
-
Oar, n. [oa] foe papalagi.
-
Oath, n. [oth] tauto.
-
Obdurate, soan. [ob-diu-ret] loto ma‘a‘a, finauvale.
-
Obedience, n. [o-bi-di-ens] o le usiusita‘i.
-
Obese, soan. [o-bis] futamea, puta ga‘cle.
-
Obey, v. [o-be] usiusita‘i, ‘ana‘ana, gana‘i.
-
Object, v. [ob-jekt] le mafai, vavao.
-
Obliging, soan. [o-blai-jig] agalelei, alofa.
-
Oblique, soan. [o-blik] fa‘atafatafa, sipa.
-
Oblivion, n. [ob-li-vion] le iloa.
-
Obnoxious, soan. [ob-nok-shus] soesa.
-
Obscene, soan. [ob-sien] mataga, mataitu.
-
Obscure, soan. [ob-skiua] pouliuli.
-
Obsequious, soan. [ob-si-kui-us] fa‘ausiusita‘i.
-
Observant, soan. mafaufau.
-
Observe, v. [ob-sirv] va‘ava‘ai; fa‘alogo, tausi.
-
Obstacle, n. [ob-ste-kl] fa‘alavelave.
-
Obstinate, soan. [ob-sti-net] finauvale.
-
Obstreperous, soan. [ob-strep-â-rus] pisa pisao.
-
Obstruct, v. [ob-strukt] pupuni.
-
Obtain, v. [ob-ten] maua.
-
Obtrusive, soan. fa‘asoea.
-
Obvious, soan. [ob-vi-us] pupula mai, iloa tino.
-
Occasion, n. [ok-ke-shon] le mea na tupu a‘i.
-
Occasionally, soav. [ok-ke-shon-ali] seasea.
-
Occult, soan. [ok-kult] lilo.
-
Occupation, n. [ok-ku-pe-shon] faiva, galuega.
-
Occupy, v. [ok-ku-pai] mau, e taofi.
-
Ocean, n. [o-shian] vasa.
-
October, n. [ok-to-bâ] Oketopa.
-
Odd, soan. number, faisoa, (of cocoanuts) ‘ese; o le mea e tasi i mea ua faitau ta‘ilua.
-
Odious, soan. [o-di-us] ‘inosia.
-
Odour, n. [o-dur] sweet, namu lelei, manogi; bad, manu leaga.
-
Of, soo upu, o, a.
-
Off, soav. [oaf] ‘ese, as lele ‘ese, to fly off.
-
Offence, n. [of-fens] agasala; mea e tausua‘i ai.
-
Offend, v. fa‘atiga le loto; agasala.
-
Offensive, soan. [of-fen-siv] faatiga loto; war, si‘i atu le taua.
-
Offer, v. [oaf-fa] folafola; ‘avatu.
-
Offering, n. [oaf-fa-rig] taulaga.
-
Office, n. [oaf-fis] tofi.
-
Officer, n. [oaf-fi-sâ] of a ship, soaalii.
-
Offspring, n. fanau.
-
Often, soav. so‘o.
-
Ogle, n. [o-gl] va‘ai fa‘aninimo.
-
On! [o] oi!
-
Oil, n. u‘u, suau‘u, moli.
-
Old, soan. leva, loa; man, toea‘ina; woman, lo‘omatua.
-
Omen, n. fa‘ailoga, sasa.
-
On, soo upu, i luga, i.
-
On, soav. i luma.
-
Once, soav. [uons] fa‘atasi; atu tasi.
-
One, soan. [uon] tasi.
-
Onerous, soan. [on-i-rus] mamafa.
-
Onion, n. aniani.
-
Only, soan. [on-li] tau, na ‘o.
-
Onward, soav. [on-uad] i luma.
-
Ooze, [uz] v. tafetafe nini‘i.
-
Opaque, soan. [o-pek] nenefu, le manino.
-
Open, soan. tatala.
-
Open-handed, soan. [o-pen-hand-ed] lima lelei, matau au.
-
Opening, n. avanoa.
-
Openly, soav. [o-pen-li] fa‘aaliali.
-
Ophthalmia, n. ma‘i mata.
-
Opinion, n. manatu, taofi.
-
Opponent, n. le finau mai.
-
Opportune, soan. [op-poa-tun] taigalemu.
-
Oppose, v. [op-pos] tete‘e, faalavelave, finau.
-
Opposite, soan. [op-po-sit] feagai, fesagai.
– 387 –
-
Oppress, v. fa‘asaua.
-
Option, n. [op-shon] tu‘u faitalia.
-
Opulence, n. [op-iu-lens] mau‘oa.
-
Or, soo f. [oa] po, pe.
-
Orange, n. [o-ranj] moli.
-
Oration, n. [o-re-shon] lauga; chief's, fetalaiga, afioga.
-
Orator, n. [o-re-toa] failauga.
-
Ordain, v. [oa-den] tototi.
-
Order, n. [oa-dâ] sauniga, poloa‘iga, pule; fetalaiga; a rank or class, vasega.
-
Order, [oa-dâ] v. fai atu, pule, poloa‘i.
-
Ordure, n. [oa-dua] tae, otaota.
-
Orifice, n. [o-ri-fis'] pu.
-
Origin, n. [o-ri-jin] le mea na tupu ai, le ‘amataga.
-
Ornament, n. teuga; personal, tifiga.
-
Orphan, n. [oa-fan] matua oti.
-
Ostentatious, soan. [os-ten-teshius] fa‘alialia.
-
Other, soan. [uth-â] le tasi, le isi.
-
Ought, v. [oat] tatau, tusa.
-
Our, suin. soan. [ana] dual, lo or la maua, or taua; pl. lo or la matou, &c.
-
Ourselves, suin. [aua-selvs] ‘o i matou lava, or ‘o i taton, taua, maua lava.
-
Oust, v. [aust] tuli, fao.
-
Out, soav. [aut] i fafo, i tua.
-
Out of, soo upu, nai, mai, ai.
-
Outcast, n. [aut-kast] ta‘ase, tulia, fa‘atevaina.
-
Outcry, n. [aut-krai] ui‘o.
-
Outdo, v. [aut-du] faiaina.
-
Outer, soav. [aut-â] i fafo.
-
Outlet, n. [aut-let] avanoa, ala; pu.
-
Outrage, n. [aut-rej] fa‘[gap — reason: unclear]ga.
-
Outright, soav. [aut-rait] loa: matua.
-
Outrun, v. pass. tu‘una.
-
Outsail, v. pass. tu‘una.
-
Outside, soav. [aut-said] i fafo, le tua.
-
Outward, soav. [aut-uad] i fafo.
-
Oven, n. [uv-en] umu.
-
Over, soo upu, [o-vâ] i luga.
-
Overawed, v. t. t. [o-vâ-awd] mata‘utuia.
-
Overbearing, soan. [o-vâ-be-rig] fa‘aali‘i, fa‘amaualuga.
-
Overcast, soan. [o-vâ-kast] of day, lagilagia; of night, lagivalea.
-
Overcome, v. [o-vâ-kûm] manumalo; passive. faiaina, to‘ilalo.
-
Overdone, soan. [o-vâ-dun] afulu.
-
Overflow, v. [o-vâ-flo] oso; ricer. ala solo.
-
Overhang, v. [o-vâ-hang] faamalumalu.
-
Overhead, soav. [o-vâ-hed] i luga.
-
Overlook, v. [o-vâ-luk] va‘ava‘ai ifo.
-
Overmuch, soav. [o-vâ-much] sili sili ese.
-
Overplus, n. [o-vâ-plus] mea na totoe.
-
Overpower, v. [o-vâ-pauâ] fa‘atoilalo.
-
Overreach, v. [o-vâ-rich] fa‘a‘aimago.
-
Overrun, v. [o-vâ-run] v. n. soloa, utitia, osofia.
-
Overset, v. [o-vâ-set] fuli.
-
Overshade, v. [o-vâ-shed] fa‘apaolo.
-
Oversleep, v. [o-vâ-slip] moeloa.
-
Overspread, v. [o-vâ-spred] soloa. utitia.
-
Overtake, v. [o-vâ-tek] maua atu or mai.
-
Overthrow, v. [o-vâ-thro] fuli i lalo; tuli; lafoia.
-
Overturn, v. [o-vâ-turn] lafotu, fuli i lalo.
-
Overwhelm, v. [o-vâ-whelm] lofia.
-
Owe, v. [o] le tania.
-
Owl, n. [anl] lulu.
-
Own, v. [on] e ona, e ana, &c.
-
Owner, n. [o-na] le ona, le ana.



.jpg)