A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary
I
Previous Section | Table of Contents | Up | Next Section
I
-
I, suin. [ai] ‘o a‘u.
-
Idiot, n. vale.
-
Idle, soan. [ai-dl] paie.
-
Idol, n. [ai-dol] tupua.
-
If, soo f., afai, ‘a,
-
Ignite, v. [ig-nait] tutu, fa‘amu.
-
Ignorant, soan. valea.
-
Ill, soan. bad. leaga; sick, ma‘i.
-
Ill-treat, v. [il-trit] agaleaga; fa‘a-annoa (animals, &c.).
-
Ill-nature, n. [il-ne-ta] loto leaga.
-
Illumine, v. [il-liu-min] fa‘amalamalama.
-
Illustrate, v. faamalamalama i faatusa.
-
Image, n. [im-ej] fa‘atagata.
-
Imagine, v. [im-ma-jin] in mistake, fa; as, fa te a‘u.
-
Imbecile, soan. [im-bi-sail], vale.
-
Imbolden, v. fa‘alototeie.
-
Imitate, v. [im-i-tet] fa‘aa‘oa‘o.
-
Immature, soan. [im-ma-tiua] of fruit, moto.
-
Immediately, soav. [im-mi-di-et-li] loa.
-
Immense, soan. [im-mens], tele naua.
-
Immerse, v. [im-mers] fa‘agoto, fufui.
-
Immoderate, soan. [im-mod-e-ret] fa‘asilisili.
-
Immorality, n. amio leaga, ulavale.
-
Immortal, soan. ola pea, e le oti.
-
Immovable, soan. [im-mu-ve-bl], le mafa‘aga‘e‘etia, mausali.
-
Immunity, n. [im-miu-ni-ti], taga.
-
Immutable, soan. [im-miu-te-bl] e le liua.
-
Impartial, soan. [im-pa-shial] le fa‘ailoga, le fa‘apito.
-
Impatient, soan. [im-pe-shent] le ma‘onosa‘i.
-
Impede, v. [im-pid] fa‘alavelave.
-
Impel, v. fa‘a‘oso.
-
Impenitent, soan. e le‘i salamo.
-
Imperfect, soan. [im-pâ-fekt] le ‘atoatoa.
-
Imperious, soan. [impe-ri-us] fa‘aali‘i.
-
Impertinent, soan. fa‘alavelave, fa‘asoesa, fa‘atauva‘a.
-
Impetuous, soan. [im-pet-uus] osovale, fa‘amalosi.
-
Implant, v. toto.
-
Implicate, v. [im-pli-ket] ‘a‘afia.
-
Implore, v. [im-ploa] fa‘atoga, ole, ‘ai‘oi.
-
Impolite, soan. [im-po-lait] le taualoa.
-
Importune, v. [im-poa-tiun] nati, tauanau.
-
Impose, v. [im-pos] as a burden, fa‘a‘e‘, to cheat, pepelo.
-
Imposition, n. [im-po-si-shon] pepelo.
-
Impossible, soan. [im-pos-si-bl] le mafai.
-
Imposture, n. [im-pos-tiua] pepelo.
-
Impotent, soan. le lava.
-
Impoverish, v. fa‘amativa.
-
Imprecate, v. [im-pri-ket] tu‘i, fetu‘u.
-
Imprison, v. tu‘u i le fale puipui.
-
Improper, soan. [im-prop-pâ] le tatau.
-
Improve, [im-pruv] v.n. tauau ina lelei.
-
Improvident, soan. le fa‘autauta.
-
Improdent, soan. fa‘alemafaufau.
-
Impudent, soan. [im-pfu-dent] mata le ma.
-
Impunity, n. [im-piu-ni-ti] le sala.
-
Impure, soan. [im-piuâ] leaga.
-
In, soo upu. i.
-
Inability, n. [in-e-bil-iti] le lava.
-
Inaccessible, soan. [in-ak-ses-ibl] of persons, nofogata; places, le masaofia.
-
Inaccurate, soan. [in-ak-kiu-ret] le tonu.
-
Inactive, soan. [in-ak-tiv] paie, tutu vale, nofo vale.
-
Inarticulate, soan. [in-a-tik-u-let] le matala, nanu.
– 375 –
-
Inattention, n. [in-at-ten-shon] le fa‘alogo.
-
Incapable, soan. [in-ke-pa-bl] le mafai, le lava.
-
Incarnate, v. and soan. [in-ka-net] tino tagata.
-
Incessant, soan. [in-ses-sant] so‘o, le aunoa.
-
Incest, n. [in-sest] matanei.
-
Incision, n. [in-sish-on] tu‘u.
-
Incisor, n. [in-sai-soa] muanifo.
-
Incite, v. [in-sait] fa‘aoso.
-
Incivility, n. [in-si-vil-iti] fa‘alemigao.
-
Incline, v. [in-klain] amio, loto.
-
Inclined, soan. [in-klaind] leaning, sapa.
-
Include, v. [in-klud] pupuni, faaopoopo.
-
Incomparable, soan. [in-kom-pa-ra-bl] silisili ‘ese, e leai sona tusa,
-
Incompatible, soan. [in-kom-pat-ibl] le tutusa.
-
Incompetent, soan. [in-kom-pi-tent] le mafai.
-
Incomplete, soan. [in-kom-plit] le ‘atoatoa.
-
Incomprehensible, soan. [in-kom-pri-hen-sibl] e le mafai ona iloa.
-
Incongruous, soan. [in-kon-gru-us] e le tusa.
-
Inconsiderable, soan. [in-kon-si-dâ-ra-bl] fa‘atauva‘a.
-
Inconsistent, soan. [in-kon-sis-tent] le tatau, le ono.
-
Inconsolable, soan. [in-kon-so-le-bl] fa‘anoanoa pen lava, le mafai ona faamafanafanaina.
-
Inconstant, soan. fa‘alotoloto-lua, e le tumau.
-
Incorrect, soan. [in-kou-rekt] le tonu.
-
Incorrigible, soan. [in-ka-ri-jîbl] vaogata.
-
Increase, v. [in-kris] tupu.
-
Incumber, v. [in-kum-ba] fa‘asoesa, fa‘alavelave.
-
Incurable, soan. [in-kioa-rebl] e leai se fofo.
-
Indecent, soan. [in-di-sent] mataga.
-
Indecision, n. [in-di-si-shon] fa‘aletonu.
-
Indeed, soav. [in-did'] e moni lava.
-
Indefatigable, soan. [in-di-fat-:-gabl] le musu, toaga.
-
Indefinite, soan. [in-def-i-nit] fa‘aletonu.
-
Indelible, soan. [in-del-ibl] e le matafi.
-
Indelicate, soan. [in-del-i-ket] le ma.
-
Indemnify, v. [in-dem-ni-fai] taui.
-
Indetermined, soan. [in-di-tâ-mind] le iloga se mea e fai.
-
Indicate, v. [in-di-ket] fa‘ailoa.
-
Indifferent, soan. [in-dif-fa-rent] fa‘alenaunau.
-
Indigent, soan. [in-di-jent] mativa.
-
Indignant, soan. [in-dig-nant] tonsa, lili, mateilili.
-
Indignity, n. [in-dig-niti] fa‘aleagaina.
-
Indirect,soan. [in-di-rekt] fa‘atafatafa.
-
Indiscreet, soan. [in-dis-krit] fa‘alemafaufau.
-
Indiscriminate, soan. [in-dis-krimi-net] e le fa‘ailogaina.
-
Indisposed, soan. mentally, e le mafao, musu, bodily, ma‘i.
-
Indistinct, soan. [in-dis-tink] to sight, fa‘alepupula; of sound, fa‘alelagona.
-
Indolent, soan. musu, paie.
-
Industrious, soan. [in-dus-tri-us] ga‘o, manafa.
-
Inebriate, soan. [in-i-bri-et] ona.
-
Inefficacious, soan. [in-ef-fi-ke-shi-us] le aoga.
-
Ineloquent, soan. [in-el-o-kuent] le mau upu.
-
Inevitable, soan. [in-ev-i-tabl] e le ma‘alo.
-
Inexhaustible, soan. [in-eks-hoas-tibl] e le uma, e le mate.
-
Inexpedient, soan. [in-eks-pi-di-ent] e fa‘aletatau.
-
Inexperienced, soan. [in-eks-pi-ri-ensd] e le iloa; e le masani.
-
Inexpert, soan. [in-eks-pat] vasivasi.
– 376 –
-
Infallible, soan. [in-fal-libl] e le masese.
-
Infamous, soan. [in-fe-mus] ta‘u-leagaina.
-
Infant, n. tama meamea.
-
Infect, v. [in-fekt] fa‘apipisi.
-
Inferior, soan. [in-fe-rioa] fa‘ata-uva‘a, le tusa.
-
Infinite, soan. [in-fi-nit] e le gata mai.
-
Infirm, soan. vaivai.
-
Influenza, n. [in-flu-en-sa] fa‘ama‘i.
-
Inform, v. [in-foam] ta‘u atu.
-
Infrequent, soan. [in-fri-kuent] seasea.
-
Infringe, v. [in-frinj] soli.
-
Ingratitude, n. [in-grat-i-tiud] agavale.
-
Inhabit, v. mau, nofo.
-
Inhabitant, n. tagata e mau ai.
-
Inhale, v. [in-hel] manava.
-
Inheritance, n. [in-eri-tans] tofi.
-
Inhospitable, soan. le tote, le talimalo.
-
Inhuman, soan. saua.
-
Iniquity, n. [in-i-kuiti] amio-le-tonu.
-
Initiate, v. [in-i-shi-et] amata.
-
Injunction, n. [in-junk-shon] poloa‘iga, fetalaiga.
-
Injure, v. [in-juà] fa‘asaunoa.
-
Injustice, n. [in-jus-tis] amio-letatau.
-
Ink, n. vaitusi.
-
Inkstand, n. fatu vaitusi.
-
Inland, soav. and n. i uta, gauta.
-
Inlander, n. uta-fanua.
-
Inmate, n. [in-met] ‘o le ua mau i le aiga.
-
Inmost, soav. i totonu, aupito i totonu.
-
Innocent, soav. [in-no-sent] e leai se agasala, e leai se mea e sala ai.
-
Innumerable, soav. e le mafaitaulia.
-
Inoculate, v. [in-ok-iu-let] fa‘agata.
-
Inquire,v. [in-kuaiâ] fesili.
-
Inquiry, n. [in-kuai-ri] fesili, su‘ega.
-
Insane, soan. [in-sen] valea.
-
Insatiable, soan. [in-se-shi-abl] e le ma‘ona.
-
Insect, n. [in-sekt] mea ola.
-
Insecure, soan. [in-se-kua] fastening, e le mau.
-
Insensible, soan. ua le iloa se tasi.
-
Inseparable, soan. [in-sep-a-rabl] e le mate‘a‘ese‘ese.
-
Inside, soav. [in-said] i totonu, i fale.
-
Insignificant, soan. [in-sig-ni-fi-kent] fa‘atauva‘a.
-
Insincere, soan. [in-sin-sia] le fa‘amaoni.
-
Insinuate, v. [in-sin-u-et] fa‘ali‘a.
-
Insipid, soan. le manogi.
-
Insist, v. finau, tausisi.
-
Insnare, v. [in-snea] sele, mailei.
-
Insolent, soan. faasiasia.
-
Inspect, v. [in-spekt] iloilo.
-
Inspire, v.n. [in-spaiâ] manava.
-
Instability, n. [in-ste-bil-iti] fa‘aletumau.
-
Instantly, soav. loa.
-
Instead, soav. [in-sted] e sui ai.
-
Instep, n. tapu-vae.
-
Instigate, v. [in-sti-get] fa‘aoso.
-
Institute, v. and n. [in-sti-tiut] fa‘atu; n. a‘oga, &c.
-
Instruct, v. [in-strukt] a‘oa‘o.
-
Instrument, n. ‘o le mea e fai a‘i.
-
Insufferable, soan. [in-suf-fa-rebl] le ma‘onosa‘i.
-
Insufficient, soan. [in-suf-fi-shi-ent] le lava.
-
Insult, v. soli, fa‘aleaga.
-
Insupportable, soan. [in-sup-poa-tebl] le ma‘onosa‘i.
-
Insurrection, n. [in-sâ-rek-shon] fouvale.
-
Intelligent, soan. [in-tel-li-jent] e mafaufau.
-
Intemperate, soan. [in-tem-pe-ret] ona.
-
Intention, n. [in-ten-shon] manatu.
-
Inter, v. tanu.
-
Intercede, v. [in-ta-sid] pupulu.
-
Intercept, v. [in-tâ-sept] pupuni, sisi‘o.
– 377 –
-
Interchange, v. [in-tâ-chenj] fesuia‘i.
-
Intercourse, n. [in-tâ-koas] feavea‘i mea.
-
Interdict, v. [in-tâ-dik] vavao.
-
Interfere, v. [in-tâ-fea] fa‘alavelave.
-
Interior, n. [in-te-ria] i loto, i totonu.
-
Intermediate, soan. [in-tâ-mi-di-et] vailoto.
-
Interment, n. ‘o le tanuga o le tagata oti.
-
Interminable, soan. [in-tâ'-min-ebl] le i‘u.
-
Intermit, v. vasa‘i.
-
Internal, soan. i totonu.
-
Interpose, v. [in-tâ-pos] pupulu.
-
Interpret, v. fa‘amatala.
-
Interrogate, v. [in-tâ'-ro-get] fesili.
-
Interrupt, v. fa‘alavelave; fa‘afe lavei.
-
Interval, n. va.
-
Interview, n. [in-tâ-viu] feiloa‘i.
-
Intestine, n. [in-tes'-tin] s, ga‘au.
-
Inthrall, v. [in-throal] fa‘apologa.
-
Intimate, soan. [in-ti-met] masani uo.
-
Intimidate, v. [in-ti-mi-det] fa‘amata‘u.
-
Into, soo upu [in-tu] i, i totonu.
-
Intolerable, soan. [in-tol-i-rabl] le ma‘ouosa‘i.
-
Intoxication, n. [in-toks-i-ke-shon] ona.
-
Intractable, soan. [in-trak'-tebl] le mataofia.
-
Intrench, v. [in-trensh] fa‘aaimago.
-
Intrepid, soan totoa.
-
Intricate, soan. [in-tri-ket] fa‘afelefele, fa‘afelavei.
-
Intrude, v. [in-trud] sau fua.
-
Intrust, v. tu‘u e tausi.
-
Inundation, n. [in-un-de-shon] lolo, tafega.
-
Inure, v. [in-iua] fa‘amasani.
-
Invade, v. [in-ved] oso atu.
-
Invalid, n. ma‘i, vaivai.
-
Invert, v. fa‘afao.
-
Investigate, v. [in-ves-ti-get] su‘esu‘e, fa‘amasino.
-
Invidious, soan. [in-vid-i-us] e tupu ai le matau‘a.
-
Invigorate, v. [in-vig-o-ret] fa‘amalosi.
-
Invincible, soan. [in-vin-sibl] e le mafai ona fa‘atoilalo.
-
Inviolable, soan. [in-vaio-lebl] e le ma solia.
-
Invisible, soan. e le ma va‘aia.
-
Invite, v. [in-vait] vala‘au.
-
Invoke, v. [in-vok] vala‘au atu.
-
Involuntary, soan. [in-vol'-un-teri] e le‘i faia ma le loto.
-
Involve, v. [in-volv] lavelavea, tosina.
-
Inward, soav. [in-wâd] i totonu.
-
Ire, n. [aiâ] ita; chief's, toasa.
-
Irksome, [âk-snm] soesa.
-
Iron, n. [ai-ân] u‘amea.
-
Iron, v. [ai-an] auli.
-
Ironical, soan. [ai-ron-i-kal] fa‘atauemu.
-
Ironwood, n. [ai-ân-wud] toa.
-
Irreconcilable, soan. [ir-rek-on-sai-lebl] e le mafai ona lelei.
-
Irrecoverable, soan. [i-ri-kuv-er-ebl] e le toe maua.
-
Irrefutable, soan. [i-re-fiu-tebl] e le mautali.
-
Irregular, soan. [i-reg-iu-la] e le tatau ma le tu.
-
Irremediable, soan. [i-re-mi-di-abl] leai se togafiti.
-
Irremovable, soan. [i-re-muv-abl] e le mafai ona ave‘eseina.
-
Irreparable, soan. [i-rep-a-rebl] e le toe maua, e le toe mafai ona faia.
-
Irreprehensible, soan. e le a‘oa‘i-ina.
-
Irreproachable, soan. [i-re-proch'-ebl] e le mata‘uleagaina.
-
Irresistible, soan. e le mafai ona te‘ena.
-
Irresolute, soan. [i-res-so-liut] e fa‘alemau le manatu, e fefo‘ifo‘ia‘i.
-
Irreverent, soan. le migao, le ava.
-
Irritable, soan. [iri-tabl] itagofie.
– 378 –
-
Irritate, v. [i-ri-tet] fa‘alili.
-
Island, n. [ai-land] nu u tuloto, nu‘u tutai, motu.
-
Issue, n. [is-shu] alu atu; tafe; i‘uga.
-
It, suin. ai. Upu: itself.
-
Itch, n. and v. mageso.
-
Itinerant, soan. [ai-tin-i-rant] maumausolo.
-
Ivory, n. [ai-vori] nifo elefaui.



.jpg)