Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 10 — Faafiafiaga

page 102

MATAUPU 10
Faafiafiaga

I lalo o le ulutala o FAAFIAFIAGA o le a maua ai ia mea e i ai ia siva, piiga, fusuaga, ‘ailao ma isi lava mau taaloga. O ia mea e tatau ona faamatala ma‘oti ma o mea ia o le a tatou liliu i ai mo le taimi nei.

SIVA … O se mea taatele lenei i faiga ‘ai e i ai ia faaipoipoga. O nisi a latou siva e faia i le aoatea, a e o nisi, e osia i le po. E pei lava o siva faipo i isi atunuu e aloa‘ia nei poula ma le faalialia tele o la‘ei faaleatunuu … ‘ietoga ma isi lava mea faapena. E lavalava tane ia latou malo i popese ma pofiafia. Sa na o tane e sisiva i nisi fiafia, a e o nisi fiafia foi sa na o tama‘ita‘i e sausaunoa; e seasea lava ona sisiva faatasi ia ituaiga e lua. E sisiva i soa ta‘ilua, ta‘itolu, pe o le sili atu e faafesaga‘i. Afai e siva le isi aga‘i i matau ona siva ai lea o le tasi aga‘i i ama. E i ai foi ia taga ma felafoa‘iga o lima e a‘oina lelei ma pa‘utonu. E tutusa lava ia gaoioiga a le ausiva atoa: a sii le lima o le tasi e faapena‘fo‘i ona sii o lima o le ausiva uma. O le siva atoa e faatulaga lelei ma ua le soona fegaoioia‘i ia tagata sisiva.

E avea ia pesega ma le pati o lima faatasi ma le ta o le fala ma talipalau ma mea e faafeaoina ia faafiafiaga faamusika. O le fati o a latou lagisolo e seasea ona sili atu i lo le lua pe tolu ia ni nota, a e ua taotasi lava i leo logo tasi faapea. E fefo‘ifo‘ia‘i i ni na i laina se lua pe tolu. E naunau i latou i fesuia‘iga i le taimi o a latou pese ma musika. Latou te amata lemu a e faifai-malie ona faatelevave la latou pese i le i‘uga o le luasefulu minute; i lea taimi e matua laga‘i i latou, o le afu ia ua tafelelea, a o page 103 laulaufaiva e galulue faavave pei o taututuuga a solofanua o lo ua taumomole i le sela. O pātē e tusa e tolu ia ituaiga sa faaaogaina.

O le LALI; pe tusa o le ono i le valu ia futu ia le umi ma e vanea i le ogatotonu e faatatau i le umi o le ogalaau e mana‘omia; e ta le itu lea i se ‘auta. A o se tasi ituaiga pate e faia i ni pupu ‘ofe pe atoa le fa futu ia le uumi, e saisaia i se taga e lalaga i se fala o latou pito i lalo. O le taga e ta i se ‘auta. O lona tolu o pate e ta lea e ni tagata se to‘afa pe to‘alima, e tofu ma le ofe e tatala le itu i luga a e pupuni le itu i lalo. E ‘umia le ofe faatusa‘o i luga ona fetu‘i ai lea i lalo i le eleele po o se maa po o se isi mea malo. E le tutusa ia le uumi o nei ofe ma o le mea lea e eseese ai foi ia leo e luai mai pe a fetu‘ia i latou i lalo. Sa iloa ia le mau tu faamataaitu i nei poula: i mea e vaaia, i le gagana faapea foi ma le gaoioiga e faaalia i nei fiafiaga. Sa sisiva ma faafiafia ai seia oo i le ao; e faia soo lava nei mea e i latou.

FAAALUMA … E faasaei ia faaaluma i siva ma isi lava faiga‘ai, a e le gata i lea, e faapena foi i fono. A i ai se alii i se tasi o nei faatasiga, faauta o le a i ai lava ni faaaluma pe to‘alua pe to‘atolu i lana ‘aumaga, o i latou ia latou te fai mea taufaaata i le aofia ona o o latou ofu, le savali, po o a latou tausuaga.

FUSUAGA MA TAUGA LAAU … Sa taatele naunau ia mea i aso faailogaina ma faiga‘ai; sa avea nei taaloga ma faatupu misa tele. Sa latou faaaoga ia ulu lapalapa e sui ai le uatogi ia latou taugalaau. Sa ulufale atu ia tane faapea foi ma fafine ma le naunau o le tagata faipele e masani i le maea!

FAGATUAGA … O se tasi foi lea taaloga e faia i aso fiafia. E tofitofi au i nisi aso ta‘ito‘afa i le itu; o le au e tele a latou tagata e faapa‘u‘u i lalo o le au lea e malo. Ono aumai ai lea e le au e faiaina i le au e malo o le faa‘ai o page 104 se puaa vela ma talo. O nei taaloga uma e faia a latou faa‘ai i mea‘ai.

PIIMAU MA LE TAUTATALA … O se tasi lea ituaiga fagatuaga. E fusi e le tagata muamua le manava o lona lua, e faapea ona faia e ia i lona tolu; ona sau ai lea o le isi tagata e taumafai e tatala eseese ia latou ia. A mafai e le tagata lea ona talai i latou, o ia ua manumalo, ma o le a ave ma ia le faa‘ai; a e a le mafai ona malo lea o le au fepiitai.

O TAGA TI‘A … Sa matua taatele foi lea taaloga. E potopoto le tupulaga o se tasi ituala po o se tasi nuu ma fili sa latou ‘au e fetaui ma le isi ituala po o se tasi nuu; e faailoga le tuaoi e oo i ai ia tagati‘a. E ta ti‘a faapea: e muamua ona velo le laau ma na taia le eleele ona mapuga ai lea i luga i le vanimonimo, e lele atu agai i le mea sa faatatau e avea ma tini.

E tata muamua le isi au; ona ‘ausi ai lea o la latou matati‘a e le isi ‘au. O le matati‘a e pito mamao o le ‘au lea e malo. A o veloveloga pito sagatonu sa faaaoga ai a‘a niu e faatutu i luga a e tau‘ai i ai i lona aano mālū ma le vaivai. E velo le au muamua ma latou faatumu ai le oganiu ia latou tao laau ona velo ai lea o le au lona lua. E taumafai le au lea e tulei ese ia tao o le au muamua. E faitau tao o totoe i luga o le oganiu pe a uma ia taaloga ta‘itasi ma faaputu ai seia oo i le tapulaa; o le au e mua i le tapulaa o le au lea e malo. I se tasi foi o ia faafiafiaga e tu ai se isi tagata ma lana tao a e tavelo i ai ia tao e le tasi. E faatatau i le ta poto a le o lo o tu, lona saogalemu mai tao o lo o velosia ai ia.

TAU FAGOGOTAGA … Sa malosi tele lea mea o le tauva po o ai e tele ana i‘a e maua i faiva. O le tautai mau i‘a o ia lea na te maua faa‘ai o le puaa vela ma talo.

SEUGA LUPE … O se tasi lenei faiva sa masani alii ona ‘au ai. E pa‘u le tailupe i le masina o Iuni. O aso foi ia o page 105 faiga‘ai tetele; e faaalu uma ia mea i tua‘olo a le nuu i saununiga o ia aso; ona alusopo ai lea o i latou ma tauamoga o taumafa aga‘i i malae o seugalupe i le vao. O iina e to ai o latou faleoo ma mau ai mo ni aso se tele a o aga atu i le taaloga o le seugalupe.

A uma ona faamama le fanua ona tutu ai lea o alii i o latou tulaga i se li‘o tele. E lafi le tagata lava ia i lala o laau e latalata ane i ai. Sa i ai se upega e faapipii i se ofe umi; sa i ai foi se lupe faafagafao e tu i se laau e umia e se alii. O lea lupe e fai ma faalata i lupe vao. E faalele e le alii lana lupe; a e o lo o nonoa i lona vae ia se manoa pe tai atoa le tolusefulu futu lona umi ma e taofia le pito fua e le alii. A oo i le taimi e faalele ai ia lupe a alii ona avea lea o le mea atoa o se foaga lupe e peiseai na taaina mai e le vai po o ni mea‘ai. E le pine a e tosina mai i ai lupevao; a o felelei mai i latou i lea mea e vave ona faafelavei e tautai mata popoto. O le e tele ana lupe e seu o ia lea e avea ma tautai sili o le aso; e faaoo atu ia te ia faamalo a ana uo faatasi ma taumafa na saunia. A o ia, na te faataumafa ana uo na le matua faamanuiaina i taumafa. E tunua nisi lupe, a o isi e tufatufa atu i le au seu ina ia faafagafao ma a‘o mo le faiva.

O LE VILIGA O LE POPO … O se tasi foi lenei taaloga a tagata Samoa. E nonofo faataali‘oli‘o ia tagata uma a o le tagata e to‘atasi e nofo i totonu o le li‘o ma vili ia le popo. A mapu ifo ia le vili a le popo ona latou iloilo lea po o ai o lo o tusi i ai ia mata o le popo, o ia lea o le a latou tofia e fai se feau mo i latou, e pei o le taga ifi po o le alu e aumai ia se avega popo. E faapea le faiga o le vili faaSamoa. A le fia o nisi i se feau, e masani ona o i latou fai se vili e iloa ai po o ai e alu atu mo i latou. O nisi aso latou te faaaoga le vili i le sa‘iliga o se pagota ia i latou.

E i ai foi se taaloga o le ‘IGA VE‘A PO O LE MUMU SA‘ILI … e lalafi nisi a e o atu isi e saili. E i ai ia le tini page 106 e taumafai e o lo o lalafi e fia maua. O le au e tele e titini o le au malo lea.

LAFOGA … O le taaloga o le Lafoga e faia i se fala e lauitiiti a e umi; e tofu le aulafo ma itu popo po o tupe e lima. O se taaloga lenei e naunau tele i ai ia alii; e taulafo tupe mai le isi itu o le fala i le tasi itu. E i ai le vaega o le fala e tauva tagata uma ia latalata i ai ana tupe. E taaalo e ta‘ito‘alua i le itu. O le au e tele a la tupe e i luga o le fala o le au lava lea e malo. E faalogo soo tatou i fuaiupu: O LE ‘ATA‘ATA A LAFOGA: E mafua mai lena i le taaloga lenei, ona ai lava e ata le isi alii a ua tiga lona loto ina ua le lelei lana lafo; o lea e lata ai ina faasese lana lafo i le muaulu o se tasi o le isi au lafo. E ‘ataata fua si alii lea a ua ‘ata‘ata lili.

E i ai foi ia taaloga faamatemate. E o le isi au e lalafi, a e nana ia se tasi o le isi au i totonu o se ato lapo‘a ma ufiufi i se falafala po o se taafi; ona ave lea i luma o le au latou te matea po o ai. Na o le to‘atolu e o e sa‘esa‘e le ato a e nonofo uma ia le au i lo latou lafiga. A mate‘ia, ona oo ai foi lea i le itula o le isi au e fai ai faapea. E faaopoopo ‘ai uma o au e lua ma iloa ai le au e manumalo.

Sa masani foi latou ona matemate tupua, ma o ni faaaoaoga ia o na tupua.

1.

O le tamaloa e au‘e‘e i le ao atoa ma le po. Tali; o le aau ma galu e ūū i aso uma lava.

2.

O le tagata e tu i fafo ma lana faafafa. Tali; o le fai ma le ‘aufa‘i.

3.

O le au uso e to‘aluasefulu ma o latou pulou i o latou ulu. Tali; o atigi o tamatama‘i vae ma tamatama‘i lima.

4.

O le tamaloa e nofo i le va o i‘a fe‘ai. Tali; o le laulaufaiva.

5.

O le au uso e to‘afa e tau‘ave lo latou tama. Tali; o le ‘ali ma ona vae e fa.

page 107
6.

O le tamaloa e sau mai le vao o laitiiti a e a oo mai i le aai ua lapo‘a. Tali; o le pa‘u o le tutuga e fai ai siapo.

7.

O le tamaloa ulusina e nofo i luga o le aupa a e oo lona ulu i le lagi. Tali; o le asu o le umu.

8.

O le tagata e moe i luga o nifo o le i‘amanu. Tali; o le matuamoa e moe i luga o ona fua.

9.

O le au uso e to‘atele a e tasi lo latou fifi. Tali; o le ulalopa e tele ia lopa a e tasi le manoa e su‘ia ai.

10.

O le fale afolau e tasi lona poutu. Tali; o le isu ma le pou o le isu.

Sa i ai foi ia le taaloga e faa fetaui ai upu. E ta‘u mai e le tasi au ia igoa o laau a e faatatau i ai ia igoa o tagata a le isi au. O e latou te ta‘u mai igoa o laau e faapea la latou tala: E i ai le laau e igoa o le fau, ta‘u mai la po o le a le igoa e fetaui ma lena. Ona faapea lea o le isi au: Atonu lava o Tulifau.

I le ma lea, e i ai le Toa a e faapea mai le isi au, o Tuisamoa. Ona faapea lava lea ona fai seia oo ina uma ia igoa e iloa e le isi au e aunoa ma le faalau faalua. O le au e mua‘i uma ia a latou igoa e faia‘ina, ma e latou te faia le faa‘ai.

I se taaloga faapena e ta‘u mai ai e le isi au ia le igoa o se manulele po o se manuvaefa, a e ta‘u atu i ai e le tasi au ia le igoa o se i‘a, faapea:

Lupe, [latou te ta‘u atu faapea le i‘a e feagai], Une.

Gogo, [latou te ta‘u atu faapea le i‘a e feagai], Alogo.

Ti‘otala, [latou te ta‘u atu faapea le i‘a e feagai], Gatala.

O le au foi e faia‘ina e fai la latou faa‘ai.

Sa i ai foi le taaloga e faasasisasi ma taufaasese. E fai mai le isi au e faaa‘oa‘o mai ia le tasi ‘au faapea:

O lo ma niu afaafa lava le la i tuafale, sasa ma fili ma faataa ma lafo i fogavai.

O le tgata e sasi sana upu e fai lana faa‘ai.

page 108

O se isi foi e faapea: “Na au sau mai Safata, ou afe i gatai ala, e fafaga i si au tiaa, fafaga fafaga pa le manava, fafaga fafaga pa le manava.

Na au sau mai Mali‘oli‘o, lou ala i umu, lou ala i paito, lou ala i puto pute, lou ala i pute puto. O le e sasi e faia le faa‘ai.

O nisi faafiafiaga o afiafi e masani ona latou fai o le faamatalaga lea o tala e fai ma lesona e iloa ai le lelei ma le leaga. O ni tala e faaali ai ia le leaga o le matape‘ape‘a i oloa, o mea faafaaaluma ma mea taufaa‘ata, po o faaipoipoga faafaleaitu: e musu ia le teine i nonofo ma le faato‘afaiava a e o le a fai le faaipoipoga. Sa a‘oa ia le atamai e faaoso le leo e peiseai o se isi o tautala mai se isi tagata meamanu o le tagata lava e tasi. O tagata faapea sa mafai ona tautala i leo e lua; o lona leo moni e masani ai ma le isi leo e faatupu i lona faa‘ī ma e lagona e pei o le leo o se tasi tagata. Sa taua e i latou ia mea: “O leo e tautala a e leai ni tino.”

Sa latou fai foi tala e faatatau i le poto i fai togafiti, e pei o le tala lenei: Sa uo se Samoa ma se tagata Toga i aso la. Ina o le a malaga le Toga i lona nuu sa fai i ai le tagata Samoa ia fo‘i mai ma sana niuvai. Na malie le Toga i le manao molia, a ia totogi i se matuamoa pa‘epa‘e.

Sa sauni e le Samoa ia se ato tele ma ua tuu i ai le moa. Sa foi mai foi ia le Toga ma le niuvai tele lava e le‘i o‘aina; a e na tago ia le alii o‘a le niu a o malaga mai o ia i lona paopao, ona toe tuu ai lea na o pulu ua toe fatufatu lelei. A o le Samoa lenei e vavalo ma e mafai ona na iloa atu i mea mamao. O lea sa ia iloa atu ia le mea na faia e lana uo Toga, ona tago atu foi lea o ia i le faasola ia le moa a e tuu i ai ia se lulu i le ato ma toe saisai faalelei.

Na taunuu mai ia le Toga i le tuu atu ia le niuvai e le o i ai se niu na o pulu; a e tago foi le Samoa ia ua avatu ia le ato o lo o i ai ia le lulu a e le o se moa.

Sa oso ia le Toga i lona paopao, fe‘eli si ona vaa i tai page 109 ma le fiafia ma faapea lemu lona loto ua tata‘e lana togafiti: “Niu, niu, pulu. Niu, niu, pulu.”

A e na ata‘e‘e lana uo Samoa o lo o tu i le matafaga ma e o lo o vala‘au atu ia te ia: Moa, moa, lulu.”

E tele naunau ia le mau taaloga a le atunuu. Sa avea ma a‘ega i tupulaga talavou ia le faase‘e i galu ma le folaulau i paopao; sa faasee i latou i le alogalu aga‘i i le matafaga. O tuuga paopao, o tautuuga tamo‘e i le matafaga le tasi a e alu le isi i le paopao, taututuuga i le laueleele, tuuga a‘e niu, o faaaliga ma tauga faapelopelo, taugamoa, o sapoga tipolo e fetogi i luga pe atoa ia le fa po o le lima o tipolo e i luga i le taimi e tasi: o nei taaloga o mea ia sa masani ai tagata anamua ma e o lo faia pea e oo mai i nei aso. Sa totofia foi ia nifo ma ‘auvae mo ni faamalositino lelei. E taututuu ia ni tagata se to‘alua o le isi e vavae‘esea ia pa‘u o ni ifi se lima a e tamo‘e le tasi i se mea mamao ma toe fo‘i mai i le mea na amata ai, po o ai e mua. O le faa‘ai e faia e le tagata e faia‘ina.

E aliali mai ia le talafeagai o taaloga faaSamoa ma le tele o nisi taaloga e masani ai ia tagata talavou o atunuu papalagi. Paga le ogatasi o manatu ma lagona i tagata o ituaiga eseese o le lalolagi!