Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 20 — O Igoa O Motu Ma Faamatalaga O Folauga

page 171

MATAUPU 20
O Igoa O Motu Ma Faamatalaga O Folauga

1.

E malamalama i le atunuu atoa ia nei tala faapea o se ulugalii e igoa ia Uluao ma I‘uao sa mau i laua i Pulotu. E to‘afa la la fanau tama; o igoa o tama o Ua, o Falī, o Lagi ma Tala. Na asiasi tama i Papatea i se tasi aso. O le nuu o Papatea e i le atusasa‘e a o Pulotu e i le atululuga. Na lagona e le nuu o Papatea ia le taunuu atu o tama i lo latou nuu o le mea lea na amata ai ona latou taupule e fasioti ia tama. Na muamua lava ona taia le ulumatua o Ua; o lea e mafua ai le upu ua ta ua, po o taua. O lenei e mafua ai iinei ia le amataga o taua. A o nisi na tutu i latou i le fuataua o le tama o Fali; o lea e fai ai e tagata ia le upu Sosoli fali, pe afai e sauni i latou e alani se taua. Na o ane nisi o tagata Papatea ma tuu feanu ia Lagi. Mai iina e ala mai ai le upu, Ua anu i lagi, o lona uiga e faamamali i e i ai le pule ma ono i ai le mamalu. Na o Tala na sao mai aga faatufanua na tatali ai latou e sa Papatea.

O lea na foi ai ia Tala ma Lagi i Pulotu ma ta‘u atu i ai le agavaleina o latou. Na oo atu le tala ia Elo le alii sili o Pulotu ona lilivau ai lea o ia i le ita tele; na alu le manu ia sauni uma ia le malosi o le nuu o Pulotu mo le taua ma Papatea. O le taua muamua lenei i le tala-faasolomai. Na latou o, ma manumalo; na tafia ia Papatea ma le eleele, e leai se mea na totoe o le nuu o Papatea. E mafua mai i lea taua ia le algaupu, Ua o le ita o Elo, i le ma le isi foi faapea, Ua faapapateaina.

O e na sosola i le vao na matua sa‘ili ma fasioti; na o e na sosola i le tai na sao. O le tagata e igoa ia Tutu ma lona to‘alua o Ila na fe‘ausi mai Papatea ma malolo ane i page 172 le motu o Tutuila, maua ai le igoa ona o le sootaga o igoa o le ulugalii. A o U ma lana ava o Polu na tuta ane i Upolu o lo o faaigoa faapea faatatau i e na ulua‘i ‘aina ia lea foi motu. A e sa sosoo faatasi ia igoa o le tamaloa o Sa ma lona to‘alua o Vaili e fai ma igoa o Savaili po o Savaii. E mau le igoa mulimuli mo le motu lea ona o le lafogofie o le upu Savaii i lo le upu Savaili.

Na toe fo‘i ia Elo ma ana ‘au i lo latou nuu o Pulotu. Na mavae ia mea ona liliu atu ai lea o mata o Lagi ma Tala i le itulagi o i ai Samoa ma aga‘i atu i ai; peita‘i sa ui atu i laua i Papatea ma na avea i laua ma tupuga o tagata na nofoia motu o Apolima ma Manono.

2.

O MANU‘A: E fusia e le igoa lea ia ni motu se tolu i le pito maosasa‘e o le Atusamoa. O le uiga o le upu manu‘a, o se lavea. Fai mai le tala sa fai ava papa‘ala ia eleele ona fanau ai lea o le tamaitiiti e lavamanu‘a pe ufitia i manu‘a e tele lava; e oo mai faapea ia le mafuaaga o le igoa o ia motu e tolu.

E faalelelelea foi iinei ia le tala ia Lu. Fai mai sa i ai lona atalii e igoa ia Moa, na faaigoa faatatau i ana moa sa. O le tama lenei o Moa na i‘u ina fai ma tupu o Manu‘a. Na amata mai i lea aso ona le toe ta‘ua ia moa i Manu‘a o ni moa a ua ta‘ua o manulele, ona o lo latou faaaloalo i le suafa, o le aliisili o lo latou nuu.

E femilia‘i foi ia le igoa o Fiti‘aumua (Fiti le sili) i le talafaasolomai o Manu‘a. E faapea le tala na sau o ia mai le atusasa‘e ma o se toa manumanu o ia; ona o lona naupule ma le naumalo; na folau atu o ia i Samoa. Na ia faato‘ilaloina ia motu uma i sisifo o le atunuu ma ua faatu lona malo i Manu‘a. Sa avatu ia taulaga a Samoa uma ia te ia; ona o lea, na faaigoa ai lea fanua o Manu‘a tele.

(a)

O le motu sili i Manu‘a o Ta‘u lea. E igoa foi lona nuu pito tele ia Ta‘u. E mafua le igoa o le motu lea mai le tama-a le afafine o Tagaloa o Faleilelagi; e gugu le tama. page 173 Na talu mai ai i lea mea ona faaigoa e le fafine ia le motu i le leo e magamagagu e tagata gugu…u. u.

O le igoa o le nuu taua i Ta‘u o Fitiuta. Sa mua‘i taua i aso ua mavae o Agaa‘e, e taua faapea ona o le manava faataio ma le faigata tele ina ua fanau mai o le tama a Papa ma Eleele. Na suia le igoa i aso nei ma ua ta‘ua o Fitiuta. Sa nofotane ia Tuifiti ia Moiuule‘apai, le afafine o Tagaloa ma e na alu o ia ma nofo ai i Fiti. A e sa agavaleina ia le tama‘ita‘i; na tulia o ia e nofo i uta i le vao o le nuu. A o Taeotagaloa lona tuagane na faalogo o ia i le tala ona alu ai lea i Fiti e sa‘ili le tonu. Na taunuu atu ia le tama i Fiti ma sa ia maua le faamaoni o tala; e i uta si ona tuafafine i le vaomatua, na tulia e Tuifiti. Ona alu ai lea o ia e fai ia mea‘ai a Moiuule‘apai. Sa tauto‘alua e ia le mau to‘atasi o le teine a e le gata foi i lea sa le‘i oge i laua i se mea‘ai aua na matua tele ia le faatoaga ufi ma fa‘i a Taeotagaloa; na liua le mea lafulafua e avea ma faato‘aga fua tele ma le matagofie. Na oo atu ia Tuifiti lea tala ona sauni ai lea o ia e faalelei ma lona to‘alua muamua, aua sa matua velavela le oge ufi i ia aso. Ona o lena mea e mafua ai le upu, Pe e te ta‘ua ea o ni uo e faauo mai ona o le faatilotilo i le ufi? Ona faaigoa ai lea e Tuifiti lea mea o Fitiuta. Na toe foi ia Taeotagaloa i Manu‘a ma na liliu le igoa o Aga‘ae ia Fitiuta.

(b)

Ua avea ia Olosega ma motu i le ogatotonugalemu o Manu‘a. Sa taua le motu nei o le eleele o le atua o Fuailagi. O ia lea na na amata mai ma foafoa ia lagi. Sa elia e ia i luga ni faaputuga eleele ma sua i luga o le motu o Niuleamoa, o le alii i Ta‘u. A o Niuleamoa na faasaga o ia e tia‘i ia suaga eleele i le sami ma na avea ai ma motu e folau. Na oso o ia i luga o le motu ma faatafetafea ai ma Fuailagi le atua, ma le tama‘ita‘i e igoa ia Olo, atoa ma isi alii e to‘alua o Puletainuu ma Masuitufaga. Ona folau ai lea o i latou i Toga e sa‘ili se mea e faanofo ai lo latou atua taua. Sa toe foi i Samoa ma e na pa‘i faasolo ane i page 174 Savaii ma Upolu faapena foi ma Tutuila, peita‘i sa le fia nonofo i ia motu. Sa faainaelo ia tagata ma fai faatafuna i le motufolau. O lea sa aga‘i loa ai le malaga ma toe foi i Manu‘a ona malolo ai lea i le va o Tau ma Ofu. Na tusa lea ma le mana‘o o le atuaotaua o Fuailagi. O le a pule o ia i so o se nuu o ia nuu e ‘au ai i taua.

Na tilotilo atu ia le alii o Sega ma sa maofa ona o se motu fou, o lea sa alu atu o ia e fia iloa po o le a le mafuaaga. E le‘i leva a e fai ma ana ava ia Olo. Na fesoota‘i o la igoa ma taua ai le motu o Olosega. Sa faatuatua ia tagata i le atua tau lea o Fuailagi. Na ulu o ia i le pusi sami, e i ai le mea e tapua‘i ai tagata ia te ia sa latou fe‘avea‘i mai lea mea i lea mea. So o se tasi e na te tunua pe ai le faatinoga o le atua tau e sususnu ona mata ma tatu‘i lona ulu e fai ma faasalaga. A o le isi tala e faapea o ni sega na felelei mai i se paopao Fiti ma mau ai le nuu. O lea e taua ai le motu o Olosega.

(c)

E taua le motu lona tolu o Manu‘a o Ofu, ona o le mea na faaofu ai le isi tama a Faleilelagi, le afafine o Tagaloa. E pogai mai le igoa i ni tagata se to‘alua na malaga mai Fiti e su‘e se tautai mo le sa o Tuifiti. O igoa o ia tagata o Nuu ma Tele; na fesoota‘i ia o la igoa ma faaigoa ai le motu.

5.

Upolu, o le mafuaaga o le igoa o le motu lenei e matua lasi naunau ia tala i ai, e pei lava foi o le mau tala faaanamua.

(a)

O le fafatala pito taatele o lea na tatou mua‘i tau mai ai, o tagata ia e to‘alua o U ma Polu na sosola mai Papatea. O la igoa ia e soo faatasi ona maua ai lea o le igoa e pei ona i ai nei o Upolu. Sa i ai la la tama sa faaigoa ia Tuiupolu. Sa i ai le nuu o Malae na avea ma mea e fono i ai atua o le atunuu. O Malaeoupolu lenei na potopoto ai ia atua ma sa‘ili‘ili i le mataupu o le latele o le soifuaga o tagata ola.

page 175
(b)

E faapea foi le isi tala o Upolu o le laumua o Pulotu. Na sosola mai se mau tagata mai Pulotu i le taua ma tau ane i le motu lenei o le Atusamoa ma latou faaigoaina e faamanatu ai lo latou nuu moni.

(c)

Na fai to‘alua le teine o Timuateatea le afafine o Tagaloa, i se alii i le lalolagi e igoa ia Fua‘aga. Sa fanau le teine o Timuateatea o le tama lana tama e igoa ia Polu. Sa nofo le toe‘aina o Fua‘aga ma mafaufau se galuega i lena aso e galue ai ia Polu. Ona tepa atu lea o ia i le itulagi o i ai ia Savaii ma na iloa atu ia mauga o Salafai, ona tupu ai lea o le naunau e fia iloa pe i ai ni tagata i le le motu. Na fanau le naunau e fia iloa ma tupu mai ai le fia saili o se auala e oo ai i le mea o loo fia iloa. Sa fono o ia ia Polu e sau e alu e faanoi mai ia ni tufuga mai ia Tagaloa se‘i o latou faua se vaa la te o ai i Savaii. A o Polu na musu o ia i alu. Peita‘i na tauanau, tauanau lava e lona tama o Fua‘aga ona malie ai lea o Polu e alu i lagi ia Tagaloa e ta‘u i ai le mana‘o o lona tama. Sa alu Polu ma ta‘u le fe‘au; a e sa le mamafa tele i loto o tufuga ia le faatoga a si tama o Polu. A e le‘i maluelue ai le faamoemoe o Polu na faasoesa o ia i le faauga o tufuga a le tama o lona tina. Na oo ina fesili Tagaloa ia Polu po o le a le igoa o lo latou nuu a e fai atu i ai ia le tama e leai se igoa. E le‘i uma mai lena tala a e fai mai loa Tagaloa i le tama, “Ua lelei la, sau ina alu a e taunuu atu loa i lalo ona e faaigoa lea o lo outou nuu ia Upolu aua ua matua e faasoesa i le faauga o tufuga mo lau galuega.”

6.

Manono, o se motu la‘ititi lea pe tusa o le tolu maila le faataamilosaga e i le va o Upolu ma Savaii. E taua lenei motu ia le mau tala taua o le talafaasolomai:

(a)

O le tama o Nono o le alo o Tuilautala le tupu o Fiti na sau o ia i Samoa. Na o mai ma le uso o lona tama o Sa‘uma, ma le atua o Fiti o Tupuivao. Na o mai ona o se page 176 misa i se i‘a i lo latou nuu. Na latou tau mai i se motu e i le va o Upolu ma Savaii. Na afio mai Tagaloalagi ma tu i le taumua o le vaa ma faasa lo latou vaa e aua ne‘i tuta i Savaii po o Upolu, a ia tuta i le mea ua i ai nei. E le‘i i ai se laueleele i lea ogasami. Ona faasaga ai lea o Tupuivao e luai ia fanua na ia folo i Fiti, ma sa tutupu ai ia motu o Manono ma Apolima. Ona tofia ai lea o Sa‘uma e nofo i Apolima, a e tuu atu ia Manono e mau ai ia Nono. Na faapipii le silapela mulimuli o le igoa o Sa‘uma i le igoa o le tama o Nono ma maua ai Manono.

(b)

Na sau ia le alii lea o Lautala mai Fiti i se taua. Na papa‘i muamua o ia i Manu‘a ona sau ai lea i Upolu ma na faato‘ilalo Upolu. Sa ia te ia upega, sa na o le fagota ai, ona tautau ai lea e faamago. A e na o mai ia aitu ma saei lilii lava le upega. Ona osofa‘i ai lea e Lautala ia aitu ia ma na tulia i latou: e to‘atele foi i latou na fasia. E le masino aitu na tafasi e Lautala, o lona manatu ai lava e atoa se mano, po o le sefulu afe i latou. Na mafua i lea mea ia le igoa o Manono.

(c)

E taua foi le isi motu i Fiti o Lautala, ma sa lauiloa i taua. Na mafati ese mai le ogaeleele o Fiti ma sa tafea i le vasa. Na folau mai ai le alii o Nono i Samoa i luga o le motufolau lea. Na sau o ia e su‘e se nuu e lelei i taua. Na mua‘i alu o ia i Manu‘a a e le‘i mana‘o ai o ia. Na alu atu foi i le vainu‘u o Tutuila ma Upolu a e le‘i tau ai foi lona loto. Ona faasolo mai ai lea ma tau mai i le vainuu o Upolu ma Savaii ma sa fetaui ma lona mana‘o. Na mafaufau o ia e lelei lea tulaga aua e so o se mea lava e mana‘o ai o ia o le a faapea lava ona sa‘oloto o ia e fai, po o Upolu po o Savaii. Ona lafo ai lea o le taula o le motufolau o le alii ma tumau ai iina seia oo mai i le aso. E igoa lea motu o Manono e faamanatu ai le alii. E taofi tagata o Manono e le se motu o Samoa lo latou motu, a o le fasieleele na mavae mai Fiti.

page 177
7.

APOLIMA: O se tama‘i motu lea pe tusa o le tolu maila lo la va ma Manono. O Manono ma Apolima o atalii o Tuifiti. Sa fai le suavai a Manono i le isi aso mo le sua a lona tama o Tuifiti ma usoalii. Na susu‘e le suavai a le tama o Manono ona ave ai lea o le sua a Tuifiti a e leai se i‘a e i‘i ai. Na ita ia Tuifiti; ona faavave ai lea o Manono ma lona taoso‘ai‘a e saili mai ia se i‘a mo le sua. Na maua se i‘a ma toe foi mai ia Manono ma avatu i lona tama. A o lona tama na tumau pea si faalau‘ai‘u i lona loto. Na velo e ia lona atalii o Manono ma na lavea i lona ua. Na pa‘u ia le tama ona tago ai lea o ia ua toe se‘i le tao mai lona ua ona sola ai lea o ia i Samoa. A o Apolima sa nofo pea o ia i Fiti mo aso e tele ona sau ai lea o ia i Samoa e saili i lona uso ma mau ai e pei ona i ai nei. E oo ina o le a sau ia Apolima mai Fiti ona fai atu ai lea o Tuifiti i lona atalii, e tatau ona faaigoa o ia ia Apoilelima po o Apolima ona o le taatia pagalelei o le tao na ia velo ai ia Manono. Na osofa‘ia soo ia Apolima a e le mafaato‘ilaloina lava ona o le ‘olo malosi o lea motu itiiti. E tusa le motu o se faaofuofu tele ma le iva, e le mafai ona sao i ai se tasi se‘i vagana ia le ta‘e i le faaofuofu lea e taatia i le itu i sisifo. A o lea foi ta‘e e matua leoleoa lelei, aua e faigofie ona leoleoina.

8.

SAVAII: O le motu aupito tele i le atunuu, ma e faamatala le mafuaaga o lona igoa i tala e tele.

(a)

Sa i ai se alii sa na tetee le lagi i lona to‘alua e igoa ia Aolele. E to‘alua la la fanau, o Savaiitele le tasi a o Upolutele le isi. Na tuu igoa o tama ia i motu sa mau ai i laua.

(b)

Sa o mai ia le ulugalii mai Fiti e igoa ia Sa ma Vaii po o Vaiki. Na tuta mai i le itu i saute feagai ma sisifo o le motu ma sa mau ai i lea mea. Na oti ia Vaii ona faamuamua lea e Sa o lona igoa i le sootaga o la igoa ma maua ai Savaii.

page 178
(c)

E to‘alua le uso ma lo la tuafafine. O latou igoa o Vaii, ma Polu ma lo la tuafafine e igoa ia Vavau. Sa nofo ia Vavau ma vaevae ia laueleele ma tuu atu ia Polu ia Upolu a o Savaii na tuu ia Vaii. E faatumau pea lava pea ia le igoa o lenei teine i le upu e aumai e le manatu, “o aso anamua,” a e fai foi lea upu ma soanauna e faamatala se vaiolaga i aso la ua leva, pea lava pea.