Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 21 — Vaevaega Faalemalo Ma Nuu Taua I Upolu

page 179

MATAUPU 21
Vaevaega Faalemalo Ma Nuu Taua I Upolu

E taulamua ia le igoa o Pili i aga a tagata ola i Upolu faapea ma le vaevaega o laueleele iina. E i ai se tasi o uputuu faapea: Sa ia Maga se afafine e igoa ia Sina na usu mai i ai le Tuimanu‘a. Ona fanau ai lea e ia o se tama teine o Sinaleana, aua na mau o ia i se ana e teua ai foi ma sega a le Tuimanu‘a. Sa tilotilo ifo Tagaloalagi mai lona afioaga maualuga ma na iloa atu ia Sinaleana ona oso ai lea o lona mana‘o ia fai le teine ma ana ava. Sa ia auina mai Afā e saili ia Sina a e le‘i maua o ia. Ona auina mai ai lea e ia ia Uila ma Pogisa e avatu ia Sina ia te ia a e na ‘asa foi le taumafaiga lea. E le‘i manuia ia Taumafaiga ona tuu mai ai lea e Tagaloalagi ia Ualolo ma le Timu ia matua saili i le teine; sa le‘i augamalie lea sailiga. Ona faai‘u ai lea ina lafo ifo i lalo le upega o le atua lea ma sa ufitia ai le gutu o le ana, na pu‘ea ai Sina ma avea o ia ma ava a Tagaloalagi. Na to Sinaleana ma fanau lana tama tama, na faaigoa ia te ia o Pili, e faamanatu ai le pilitiaga o Sina i le upega o Tagaloa.

Na tupu le tama o Pili ma e malosi lona tino, na amata ona avea ma taule‘ale‘a malosi i le vaavaaiga a atuatausi. O isi aso e faasinosino ai lima o atua i le lalolagi ma ta‘u ia Pili o lalo lona nuu. Na oo i se tasi aso ona faatoga atu ai lea o Pili i lona tama o Tagaloalagi pe mafai ona alu i lalo. Sa tali atu lona tama afai e alu o ia i lalo ia toe fo‘i atu. A e afai e le toe fia sau o ia i le lagi ona alu ai lea o ia ma le ali o Tagaloalagi faapea ma lona upega.

Na tuutuu ifo i lalo ia Pili mai le upega ma taunuu i Manu‘a. Sa feiloa‘i ma le Tuimanu‘a ma fesili atu i ai le page 180 Tuimanu‘a po o ai o ia, po o fea e sau ai; ona faamatala ai lea e Pili le tala atoa. Na iloa e le Tuimanu‘a o le tama lea a lona afafine ma o lo o nofo pea ia Sinaleana i le nuu o Tagaloalagi ona tagi aueue ai lea o ia. Na alu ia Pili i Tutuila e faaa‘oa‘o ai lona lima i le matagaluega lea o le fagota i le upega; na ‘asa lava le faiva o si alii o Pili o lea na ‘amusia ai ma ulagia o ia e tagata Tutuila. Ona ita ai lea o Pili, na ‘a‘au o ia i Savaii ma sa to lona fale i Aopo; na mafua ai ona taua o ia o Piliopo ona o lea mea. Na misa ia Pili ma le alii o le nuu o Aopo ona teva ai lea o ia i le isi nuu e taua o Palapala, ma o iina na fetaui ai ma Tava‘etele o le na sau mai Aana e faitiapula. A o tagata Palapala o ni tagata alolofa ma le matamau i latou, sa latou, tuu atu i le alii Upolu lea ia ni tiapula se selau afe. Sa fetaua‘i ia le aumalaga a Tava‘etele po o ai o le a gafa ma le la‘uga o tiapula ua matua i tele naunau, a o le vainuu foi e le se vainuu tailelei. O lea na ofo loa Pili e fesoasoani aua na te mafai ona la‘u uma ia tiapula i Upolu. Na faamaoni ia Pili i lana ofo ma e le gata ina fai to‘atasi e ia le tau‘avega o tiapula a e na fesoasoani foi o ia i le faiga o le maumaga o Tava‘etele; na to talo ia le fanua na lilo ai le itumalo o Aana. Na mau iina ia Pili ma faiava ai i le afafine o le alii lea. O le igoa o le teine o Sina.

E to‘afa le fanau a Pili ma lona to‘alua. Na muamua fanau mai le masagalua; o le igoa o le tama muamua o Tua, a o lona lua o Ana. E faamanatu i igoa ia le tua o le laumei na maua i le faiva o Pili i na aso, ma le ana na ave i ai le tualaumei. O le tama na sosoo ai o Tuamasaga aua na fanau mai o ia ua mavae ia le masaga. Ona mulimuli ai lea o le tama o Tolufale, na igoa i fale e tolu na femo‘ea‘i ai lona tina ina o faatiga. O le fale lona tolu na fanau ai Sina ma maua ai ia le tama o Tolufale.

Na pulapula la goto le soifua o Pili ona aami ai lea e ia o lana fanau ia o mai i ona luma ma sa ia tuu atu i ai vaega ma tofi o tama ta‘ito‘atasi atoa ma a latou aga. Na tuu atu ia Tua ia le ‘oso totiapula e fai ma faailoga o lana page 181 galuega o le fai faato‘aga; i le ma lea na ia avatu ia te ia le vaega i sasa‘e o Upolu e taua nei o Atua. A o Tuamasaga na avatu i ai le fue ma le tootoo failauga e avea mona o le tofi o le vagana. Na faasino atu foi i ai ma le vaega ogatotonu o Upolu e igoa ia Tuamasaga: talu mai ia aso e taua lea itumalo ia Sagana, o lona uiga e paia ma sa mo fetalaiga ma saunoaga i malae. A o le tama o Ana sa tuu atu i ai ia le tao o le faailoga lea o le loto toa i taua faapea foi ma le vaega maosisifo o Upolu. E taua lea itumalo o Aana. Na tofi Tolufale e nofo i Manono a e le gata foi i lea na tuu atu ia te ia ia fealua‘i o ia i ona uso e to‘atolu ma vaai ia mea uma. Na faauma e le toeaina lana mavaega i upu ia: “A sagasaga e tau ia ma tau, a sagasaga e galue ia matua galue, afai e tautala ia matua tautala.” Na mavae ia upu ona to ai lea o le manava a le toeaina; na taape ia tama mai lea aso i o latou tofi ma aga.

1.

O le vaega pito i sasa‘e o Upolu o Atua lea. E vaevaeina Atua i nisi vaega laiti se tolu e taua o le ulu, o le loto, ma le i‘u o Atua.

(a)

ALEIPATA: O se itumalo lea i sasa‘e o le motu, ma e taua o le ao o Atua aua e mau ai iina ia le Tuiatua. Na mafua mai le igoa mai le ulugalii o Alei ma Pata faapea na o mai mai le lagi ma a‘oa‘o atu i la la fanau le atamai i fai fale. E ma‘eu le aulelei o le ulugalii. Na fai le mavaega a le ulugalii faapea a oo ina feoti i laua ona tanu faatutu lea ina ia faaaliali o la mata; a o ane ia tagata ia latou maimoa i ai. Ai lava mai i lenei tu na mafua ai ona amata ia atualalaina o tagata iina.

Ma malaga mai se alii mai Tutuila e igoa ia Lefao, ma nofo i se tasi o itumalo e tua‘oi ma Aleipata. Sa fai le fono i le isi aso e vaevae ai ia fanua a e sa le ‘au ai ia Lefao. Peita‘i o alii sa usufono ai na malilie e tofia mo Lefao ia se vaega fanua e mau ai o ia. O lea na tuu atu ia te ia ia le mea e felata‘i ma le mea sa mau ai o ia, e taua o Lepa. O iina na i‘u i ai le pa maa na ati mai i le tasi itu o le page 182 motu e oo ai i le tasi itu. Talu mai lea aso, e taua lea ogamea o Salefao, aua e faasaina mo Lefao.

(e)

LUFILUFI: E i le itu i matu o le motu, ma e avea ma afioaga o le Tuiatua. O le uiga o le upu, o le faasoasoataumafa. Na mafua mai le upu i le i‘a e igoa o le NAIUFI, o le i‘a na pena ma faasoa ma le poto e se tasi mai le nuu lea. Sa i ai o ia i le aumaga a le Tuiatua; na tago o ia i le tuaniu ma poipoi ai le i‘a ma le atamai lava. Na faaigoa o ia o le Lufilufi, ma faaee ai ia te ia le tofi o le matailufilufi i le Tuiatua. E pule foi o ia i le faasoaga o mea taumafa i faiga‘ai uma. E faaigoa foi ia le nuu i le igoa lea ona o le tagata lea, ma e gafa ma taulele‘a o le nuu nei ia le lufilufi o taumafa ma isi foi mea.

(i)

SALUAFATA: E felata‘i tele lava ma Lufilufi, ma e ala ona taua faapea ona o le tama‘ita‘i e igoa ia Luafata sa mau ai iina; o le tama‘itai lea e ona ia le afafine na nofo tane i le Tuiatua. Na avea ia le tama o lea faatasiga ma se tasi na matua soona faapelepeleina lava ma faaviiviia. E pei lava o ia o nisi o e fananau mai i aiga tautupu o Samoa, na soona faapelepele: e le faatulafonoina lana ‘ai, sa mafai ona ‘ai savali o ia pe ‘ai tu foi. E fealua‘i solo o ia ma taalo i tologa ma lona tao a o tauamo popo tagata o le nuu. Na taua o ia o le O le alo o Atua. E feao e ia le Tuiatua.

(o)

SOLOSOLO: E ala ona taua faapea ona o le solo soo o le pa na atia e tagata na mua‘i nofoia lea nuu. E vaeluaina ia le nuu e le pa lea e solo soo. O Aumua e i le tasi itu a o Oloatua na i le isi itu o le pa. O igoa nei o tulafale e to‘alua a le tama‘ita‘i o Manu. O le tama‘ita‘i lea sa na o le solo i ai o aumoega a manaia Samoa a e leai se isi na fai le tama‘itai ma ona to‘alua. O lea na alu ai o ia i Toga. E to‘alua ia alii sili i Toga na o mai e aumoe ia Manu, o le tasi alii e matua manaia tele o ia, a o le isi e taua o ia i le ola lelei ma e i ai sona itu ‘ai page 183 tagata. Sa fautuaina Manu e ana tulafale ia talia le aumoega a le alii taufe‘ai a ia fai i ai ia aumai ola ia tagata o lana sua. Sa faapea ona fai e le tama‘ita‘i o Manu. Na nofo o ia i le alii fe‘ai. Sa aumai ia lona vaega o tagata ua uma ona faavela i le isi aso ona ole atu ai lea o Manu i lona to‘alua fe‘ai ia aumai ola ana tagata e ‘ai mo aso o lo o i luma. Na talia le mana‘o o Manu e lona alii, o lea na aumai ola ai lona vaega. A o Manu na ia toe faaola ma faasao ia tagata. Na ia auina atu i latou ia Oloatua ma Aumua o lo o i le tasi ituala, e pei o le tuugatala. Na mavae na i aso ona avea ai lea o le ituala lea ma nuu ola i tagata na faasao mai i le ogaumu.

Sa i ai ia le tama teine a le tama‘ita‘i o Manu e igoa ia Vaetoeifaga, na tupu o ia e avea ma se fafine lalelei lava. Na ‘a‘ave atu tala o Vaetoeifaga i Samoa, ona auina mai ai lea o le tulafale fafine e na te faasoaina le tama‘ita‘i o Vaetoeifaga ina ia nonofo ma le Tuiaana. Na faamatala atu e le tulafale lea ia le laufanua o Tuiaana, e matua manaia, e leai se mea e mativa ai o ia seia vagana se tama‘ita‘i e fai ma ana ava. E i ai vaipuna e iva e faasusu le fanua ma avatu le malie i e galala i le la. Na uma atu ia tala ona malolo ai lea o le manatu o Vaetoeifaga ma ua io i le olega a le tulafale a Tuiaana. Na malaga o ia i Samoa ia fai o ia ma ava a le Tuiaana. Na o faatasi ma ia ia tagata na faasao mai le ogaumu i aso fai soo i Toga; faatasi ma i latou sa malaga atu ma Aumua ma Oloatua, o tulafale ia a le tama‘ita‘i o Manu. O i latou ia e o latou ia igoa e iloa i le nuu o Solosolo. O nisi e faimalaga atu pea aga‘i i sasa‘e ma nonofo ma faaigoa nisi nuu i Fagaloa. O lea faga e matua umi naunau i uta.

E iloa foi Solosolo ona o le atua taufe‘ai sa mau ai iina e igoa ia Maniloa. Sa mau o ia i se vanu ma e tapua‘i tagata ia te ia. Na gasolo atu tagata i aso uma ma avatu a latou taulaga i le atua lea; e savavali i latou i luga o se fue e tatau mai le isi itu vanu e oo atu i le tasi itu. A e nofo le atua lenei i le vaeluagalemu o le fue ma faatali page 184 ai ia taulaga. E lue faafuase‘i e Maniloa ia le fue ona see ai lea o le tagata e mana‘o ai ma pa‘u i luga o le gaoa ma oti ai; ona alu atu ai lea o ia ua fai lana aiga.

A o Poluleuligana, o le atalii o Malietoa, sa afe ane i lea mea e malolo ai i lana malaga i se tasi aso. Ona faaali atu ai lea e tagata o Solosolo ia lo latou puapuaga, faapea ma le mata‘u o tagata uma aua e le masalomia e i‘u lava ina uma i latou ona ‘aina ta‘itasi e Maniloa. Ona faufau ai lea o se togafiti e le taule‘ale‘a loto tele. Sa faatonu e ia ia le nuu ia nofo se ‘tasi ma se to‘i i le tasi ituvanu e lata ane i le fue, a o ia o le a alu foi ma lona to‘i i le pito o le fue e aga‘i mai ai Maniloa. O le a ia tuu atu ia se faailoga e tipi ai le fue pe a oo ia Maniloa i le ogatotonu o le fue. Na uma ona fai la latou tonu ona faagasolo ai lea o le togafiti. I le aso e sosoo ai na aga‘i mai ia Maniloa i lona fale ma tu foi i le fue ona savali mai lea ma nofo i le lotofue i luga o le vanu, ona pa ai lea o le alaga a Poluleuligana na fetalia‘i i ituvanu. Na iloa e le tagata na nofo i le la ituvanu le faailoga ona tipi ai lea e ia le fue ma tito ai le atua saua, na talaloa ona ivi i le ilitivanu. Talu mai lea aso ua ea le pologa o Solosolo mai le aga‘aitagata a Maniloa.

(u)

FALEALILI, po o le fale o Lili, o le itumalo lea e i le itu i toga o Atua. O le tagata lenei o Lili o se tagata mai Fiti, a o lona tina o le Samoa. Na tulia faastasi mai o ia mai Fiti ona o ana amio faaleolea. E sau i Samoa ua uma ona vaevae ia fanua peita‘i sa tuu atu lava se fasifanua ia te ia e nofo ai; e taua lea mea o le i‘u o Atua. Na fau e ia se fale tele ma faaigoa le itumalo lea i le fale lea o le alii o Lili. E aofia i le itumalo lea ia le vaonuu ma isi lava nofoaga e faaigoa e tusa ma mea na tutupu i lena lava itu. E maua ia SALANI ona o ‘amu‘amu papa‘e mai le matafaga e aumaia e fafine o le nuu ma teteu ai ia fanuamaliu. E taua SALESATELE ona o lo latou totoa i taua, o lea e igoa ai i latou foi o le afu o Aana. A malaga page 185 mai le Tuiatua e tauave o ia i le fata i tau‘au, peita‘i a oo mai le malaga i le nuu lea ona savali ai lea o le Tuiatua. E fai lena mea ma faailoga faaaloalo e faamalo ai i le nuu lea ona o lo latou totoa i taua. O FALEULU po o le malu i faleulu, na faaigoa faapea ona o le malaga na sii mai Fiti, ma e na ui mai Manu‘a ma Tutuila, na pogia i Upolu ma malolo ai i lalo o le ‘ulu. O le igoa o POUTASI e mafua mai i le laau o le O‘a na mana‘o ai le alii o le nuu lea ia fai ma poutu o lona fale. O lea na faatonu ai ia le nuu ia ‘eli i luga lea laau ma ona a‘a ma ave e faatu e fai ma poutu o le maota o le alii. A o LOTOFAGA e faapea le tala na mafua ona taua faapea ona o le ulugalii e igoa ia Loto ma Faga na auina mai e le Tuifiti e saili lona atalii na sola mai. Fai mai sa i ai se aloalo lelei i gatai o lea nuu a ua leai i aso nei ona o le amio a e na ulua‘i i ai iina. Sa latou tunu vai ma saati i le aloalo.

2.

TUAMASAGA, na avea ia le vaega lenei ma itumalo tutotonu i Upolu, ma e tusa o le sefuluono maila le umi o lona matafaga i le itu i matu a e sefululua i le talafatai i toga.

(a)

E i le nuu o MALIE, i le itumalo o Sagana ia le afioaga o le Malietoa pe a malaga mai o ia i Upolu. E tele lava ia tala e faamatala e faatatau i nisi o alii nei. Ina ua oti le atua o Maniloa na tito i le togafiti a le taule‘ale‘a o Poulileuligana, ona fo‘i ai lea o ia i Sagana. E taunuu atu o ia ua le mafai le pisa o se tasi taule‘ale‘a na aumai mai Savaii e tali ai le sua a Malietoa. Sa ootia le loto o Polu ma alu atu o ia ma faaoleole le tama; sa fai atu o ia i le tama e aua le tagi a e o le a faitalia o ia ma fai se fesoasoani. Ona faatonu lea e Polu, ia fili o ia ia pei lava o se manufata ma ave i luma o lona tama o Malietoa. Na oo atu i luma o Malietoa ona iloa atu lea e ia o le fe‘ilafi mai o mata o le tama; ona tatala ai lea o le filigalauniu ma e paga! o lona atalii lava lea e taatia i ona luma. O le tama o Poluleuligana. Na lavea le loto o Malietoa i le mea na faia e page 186 lona atalii: o lea e le gata ina ola ai le taule‘ale‘a mai Savaii se manu a oti a e na amata ai foi i lea aso ona faaifo le ‘ai tagata o Malietoa, a e suia i le manu o le pua‘a. Na mavae ia mea ona faaigoa ai lea o le tama o Poluleuligana o Faaifoaso, aua na mafua mai ia te ia le faai‘uga o tu aitagata.

E i ai foi le tasi tala e faamatala ai lea lava Malietoa. Na ita tele le alii lea ona o le le iloa soo o ana moa, ma le gaoia soo o ona ‘ulu ma fa‘i, o lea na ave le fe‘au i alii vavalo ma e vaai o le itumalo o Tuamasaga ia potopoto mai i Sagana. E to‘aluafulu i latou na o mai. Na ta‘u atu e le alii ana mea ua gaoia ma poloa‘i ia i latou ia latou faailoa mai le tagata gaoi. Ua leva lava e leai se tasi o le au vaai e tautala ona faapea mai lea o lo latou sui e leai se isi o i latou na te iloa, ua iso tagata uma. Ona saisaia ai lea o na i alii vaai ma ave i fafo i le faataatitia ai i le la seia latou ta‘u mai le tagata gaoi. A o faia lea mea na aami foi e Malietoa ma se tagata vaai e iloga i le mamate: o le tagata lea o Vaapuu. Na mavae na i aso ona taunuu ai lea o Vaapuu. Na tigaalofa o ia i ona usoatagatavaai o lo o taatitia lava i le la. Sa faaali mai foi le fe‘au a Malietoa ona liliu atu ai lea o Vaapuu ma faapea atu: Ua lelei, o au mea na le iloa na gaoia faapenei: na avea e le lulu ia au moa, na ‘aina e le pe‘a ou ‘ulu, a o le manu o le ti‘otala na na gaoi uma ou fa‘i.” Na faalogo mai i ai Malietoa ona malamalama ai lea o le mea atoa, ma sa toe tatala mai ai le au vaai. Na faafetai le au alii nei ia Vaapuu i lona mafaufau vave ma lona tautala poto na faasao ai o latou ola.

(e)

FALEATA po o le fale o Ata, e aofia ai ia ni nuuiti ma e ala ona faaigoa faapea ona o le alii o Ata. Na fasiotia ia Ata i le taua ona alu ai lea o lona uso o Too ua eli ia se lua tele i ga‘uta ma tagi ai ma o ona loimata na avea ma suavai o le vaituloto o Lanutoo.

E iloagofie ia tagata Faleata ona o lo latou tomai i taua page 187 faapea le totoa. Sa tau i latou ma tagata Safune i le motu o Savaii, ona aliali mai ai lea ua solomuli ia Faleata ma sosola. O e o Faleata na faataga pa‘u‘u i le taua sa toe tutu a‘e ma tafasi ia tagata Safune na o atu e iloilo o latou tagata na feoti i le taua. Na mafua mai iinei ia le alagaupu, O le sola a Faleata.

(i)

APIA, o le taulaga aupitolelei lenei o Tuamasaga. E faapuupuu upu nei mai le ulua‘i upu: APITIA, e faatatau i le taua na faapo ai e Tuamasaga ia le fua a Manono. Na le iloa le oo mai a tagata Tuamasaga mai le vao ma osofa‘i ia le fua a Manono. O le vevesi ma le mata‘u i le faafuase‘i o le oso mai o ‘au na faaletonu ai le sola o le fuavaa a Manono ma sasa‘e ai o latou vaa, a o tau o atu i le ava vaapiapi i le taulaga. E i ai i ga‘uta o Apia ia se nuu e igoa ia Tanugamanono, o iina na tatanu ai tagata Manono na fasiotia i lea taua.

(o)

LAULII, e i le pito i sasa‘e o Tuamasaga. Sa mau ai iina se ulugalii o Lau ma Lii faapea ma se malaga mai Fiti na to ai lo latou fale i le faga e taua o Tapuiatua. Sa fau ia se soatau e ni alii se to‘atolu i le togavao. Sa fia maimoa ia Lau ma Lii i le vaa aua fai mai o le vaa e matua ma‘eu lava, e leai se mama i le vaa atoa. A e na le maua e le ulugalii le ala tonu, o lea na oo ina sese ai laua ma e le‘i maimoa i le vaa, e le‘i fetaui foi i laua ma alii tufuga. Na maua i laua e le ita tele ma le faanoanoa ona ua le taunuu lo la faamoemoe. Na liu maa i laua i le le mautonu, ma o loo faamanatu i laua i le igoa o le nuu o Laulii.

(u)

LALOATA, o le igoa lea o se nuu i gauta o Apia. O le uiga o le igoa o le ata lafoia, ma e tala mai e tagata faapea na mafua mai i le tamaloa o Pai ma lana ava ma la la tama o Sina. Sa alu le fafine e asu sami e fai ai la latou mea‘ai, a e na te‘i o ia i se tama‘i pusisami o pipii i le vai. Ona ave ai lea e ia i le fale e fai ma fagafao o Sina; na tuu i totonu o se ipu. Na tupu le i‘a ma ua le ofi i le ipu o page 188 lea na eli ai se vai i tuafale o le aiga ma tuu ai le i‘a. E foi mai le ulugalii i le tasi aso mai le maumaga o tagi atu ia Sina, na utia e le i‘a. Ona ‘i‘ite ai lea o le ulugalii ai lava le i‘a nei o se aitu saua, ma sa sauni loa a latou mea e sosola aua na matata‘u i latou i le i‘a.

Na sosola le ulugalii ma Sina, e aga atu i le atusasa‘e. A e le‘i mamao se savaliga ona faliu mai lea o Pai i tua ma na iloa atu ia le i‘a ua tuua le vai a e mulimuli atu foi ia i latou. Ona fai lea o si toeaina i lona to‘alua ma le teine o Sina, “O mai ina sosola, a o a‘u o le a ou tu iinei ma liu mauga ai e pupuni ai le meaola lena o lo o sau nei.” Ona o ai lea o Sina ma lona tina. Na tau galo ifo ia i laua ia le i‘a, aua e fai sina leva talu ona le vaaia o ia. A e tete‘i lava ia na i fafine i le tetepa atu i tua o le toeaina lea ua liu mauga, o fotua‘i mai foi le i‘a, ua lata mai lava. Na popole tele le fafine i si ana tama o Sina o lea na ia faapea atu ai, “Sau ia ina e alu na o oe a o a‘u o le a ou liu mauga iinei se‘i punitia ai le meaola o lo o sau na.” Na uma atu lea upu ona liu mauga ai foi lea o le tina o si teine o Sina. Ua alu nei na o Sina lana solaaga a e mulimuli atu pea le i‘a, e pei lava o muamua. Na faaafe o ia e se tasi nuu sa ui atu ai ona fai atu lea o Sina e fia nofo o ia e malolo ma se‘i fai sana mea‘ai i lo latou nuu, a e tau lava ina se‘i o latou fasi le i‘a lena o lo mulimuli mai ia te ia. Na faalogo atu le nuu i le ‘ai‘oi a Sina ma vaai atu foi i le tuna o lo o taotao tua mai lava ia Sina ona fefefe ai lea o i latou ma fai atu ia Sina e lelei pe a alu loa pea la o ia aua latou te le mafaia ona fasi le i‘a.

Ua le lava Sina ua vaivai foi o ia i sola; o lea na manatu ai o ia e le aoga ona toe fai se isi faatatauga a o le a toe fo‘i o ia i lona nuu. Na alu atu o ia i se tasi nuu i sasa‘e o Apia; sa iloa atu e tagata Sina ma le i‘a o lo o mulimuli atu ia te ia ona latou ta‘u atu ai lea i le alii o le nuu. Fai mai le alii ia faaafe ia le tama‘ita‘i ma taute sana ‘ava aua o lo o faia le alofi o alii i le faletele. Sa tali atu ia Sina afai latou te fasia le i‘a o lo o na tulia o ia o le a afe atu. page 189 Na talia e le nuu ia le mana‘o o Sina ona afe atu ai lea o ia i fale, ona sau lea o le tuna ua taoto mai fafo i le paepae o le fale. Sa faatonu ia le ‘ava o le feiloaiga ma e na musumusu atu fo‘i le alii ia fai ma se ipu ‘ava oona e faainu ai le i‘a. Na usi le ava ma o le a faasoasoa.

Fai mai le alii i le tautu ‘ava, “Ia avatu le ‘ava mua i le malo tupolo o lo o i fafo. “Ona avatu ai lea o le ‘ava‘o‘ona i fafo i le tuna na ia inu i ai. I lea lava itula na valaau atu ai ia le i‘a ia Sina se‘i sau o ia i fafo. Na alu atu Sina ona faapea lea o upu a le i‘a, “Sina e, sau ia o a‘u o le a ou oti. Ia ta mavae i alofaaga. A e logo o le a latou fasi a‘u ia e tagi i lo‘u ulu ia avea ma ou tuuga. Tago e ave ma toto e lata ane i se ‘aupa, o le a e iloa se niu e tupu mai ai. O le niu lena mo oe Sina lo‘u manamea. I ona fua o le a e vaaia ai o‘u mata ma lo‘u gutu. O aso e te fia inu ai ia e tau mai ona fua ma o le fai lea mea ma mea ta te feasogi ma fesaga‘i ai pea i aso uma. O ona lau o le a fai ma ou malu e lafi ai mai le vevela o le la. E te lalaga ili mai ona lau e te aloalo ai.”

Ua uma atu le mavaega a le i‘a ona mate ai lea o ia. Na faavela; ma faasoa i luma. A o Sina e le‘i galo ia te ia upu a le i‘a, na tagi o ia ia avatu ma ia le ao o le i‘a ona alu ai lea o ia i lona aiga ma toto ai lalo o le aupa. Na ola a‘e ai se niu i lea mea, sa aumai ia ona lau ma fai ai polapola faapea foi ma ili; a e le gata foi i lea na ia aumaia ia fua e iloga ai lava ia mata ma le gutu o le i‘a, faauta la te feasogi pea i aso uma. Fai foi o lena a e maua pea mo ia ia le ata lafoia mai le laau e mapu ai o ia i ana feau pe malolo ai foi. Talu mai lea aso na maua le igoa o le nuu o Laloata i le ma lea, atoa ma le niu muamua i Samoa.

(f)

SAFATA o le igoa lea o le itu i toga o le itumalo o Tuamasaga. E faapea le tala na mafua mai le igoa o le itu i le tagata o Sa na sau mai Fonaui i Fiti, ma Fata mai Sagana. Sa femisa‘i ia Fata ma lona uso ona o le ao o page 190 Tuamasaga ma fau ai lona fale, a e te‘i ua fetaui ai iina ma lana uo mai Fiti. E i Safata le mau nuu faapea ma le aloalo manaia e fesoota‘i ma le sami i na i ava laiti.

O lea faatanoa e lapotopoto. E faapea le tala o iina na taavilivili faai‘u ai le pa‘itele, o le i‘a lea na mau i le vainuu o Savaii ma Upolu, ma e mata‘utia tele. E fualeva ona nonofa tagata ma le mata‘u ona o lea tanifa; e leai se na faamalosi e mafaufau i se mea e uma ai lo latou pologa. Oo i le tasi aso ona oo loa lea i le manatu o se tagata Savaii lava o le a na faia se togafiti e fasimate ai le i‘a. Na alu o ia ma isiisi fasi ofe e tele ma saisai faatasi. Na fai foi lana suavai ma sauni ai lo latou faaoso ma lana fanau e to‘alua ona o ai lea i tai i lo latou paopao. Na o e sa‘ili le pa‘itele. Na maua e i latou le i‘a; ai lava e tatau ona faapea, na maua i latou e le i‘a. Na folo uma le tamaloa ma lana fanau e to‘alua faatasi ma lo latou paopao. Sa fai atu le tamaloa ina ua amata la latou malaga ia vaai lelei ia nifo o le pa‘itele ina nei lavea ai se isi: o le mea lea ia fao lelei i lalo. Na faapea lava ona fai e i latou uma. Na oo i latou i totonu o le i‘a ona talai ai lea e le tamaloa ia na fusiofe ma fai atu i tama, “Se ia faasaga loa e selesele ia le manava o si alii. “Fai mai nisi tala na ia maua nisi Samoa i totonu o le i‘a o lea na ia avatu ai o fasi ofe ma sa tofu i latou ma le mea o le i‘a e sesele. Fai mai foi e tele ia tagata oti sa maua ai i totonu o le i‘a.

Na vilitiga le pa‘itele ma lele solo i le vasa aga‘i i Upolu, e faataamilo i le pito i luga o le motu ona faasolo atu ai lea i le itu i toga, ma e masau ai i uta feagai ma le nuu o Safata, O iina na sasae ai e le pa‘itele le matafaga ma sa fevilia‘i faai‘alavea i uta: o eliga a le i‘a na maua ai le aloalo i gatai o lea nuu. Na fai ifo le malosi o le pa‘itele ona mate ai lea o le i‘a. Na maofa tagata uma o le nuu i se vaaiga uigaese; se i‘a lava ina lapo‘a tele. O lea na faalatalata atu i latou ma iloa ai, ai lava o le a tele ia taumafa o i‘a. E le‘i leva a e amata ia le galuega a tagata, o le pena o le ia. A e le‘i leva foi a e faate‘ia i latou e le leo page 191 mai totonu o le i‘a o faapea mai ia aua le soona ta le itu taumatau o le i‘a. Ona fesili atu lea o i latou po o ai lea o lo o valaau mai. A e tali mai le leo faapea, “O au o Alo o Palauli, na matou fasimatea lo matou fili ulua lenei. “Na iloa e le nuu le tala uma ona latou galulue ai lea e tau aumai i fafo ia Alo ma ona atalii e to‘alua. Talu mai i lea aso na faaigoa o ia o I‘aulualo aua na ulu atu o ia i le i‘a. Ona o lea e viia ai o ia e tagata i lona lototele. E aliali iina ia ni papauli e faapea tagata o ni ivi o le pa‘itele.

3.

AANA o le vaega maosisifo lea o Upolu.

(a)

ALOFIAANA: O le igoa lautele lea e taua ai ia le itu i matu o le itumalo lea, ma e ala ona taua faapea ona o iina e potopoto ai ia ituaiga uma o Aana i le Aigofie ma isi lava taaloga.

(e)

LEULUMOEGA: O le igoa lea o le laumua o le itumalo ma e fai ma afioaga o le Tuiaana i aso e i ai se nofo i lea ao. I aso ia ina o leai se Tuiaana ma e seasea foi ona maua nisi, na o ai ia ni tagata totoa lava i se isi nuu pe tolusefulu maila le mamao, ma la gaoia mai ai se tamameamea e tau tupu lona gafa, ona avea lea o ia ma Tuiaana. Na ta‘oti o la ulu faapupuu ona teteu faafafine ai lea. Na o i le fale o lo i ai le au faatosaga, ina ua la faalogo i le tapisa o le fanau mai o le tamaalii. Sa fai atu se tasi o i laua se‘i aumai se‘i si‘i tasi o ia ona avane ai lea o le tamaitiiti ia te ia. Na fetiloa‘i i laua ona sosola ai lea ma le tamaitiiti. Sa mua le popona o le au faatosaga i le tina ina ia faaola: na fesili se tasi o le fale po o fea le tamaitiiti fou ina ua to‘a ifo le vevesi. Sa fesu‘ena‘i po o ai o i ai le tamaitiiti a e ua leai se pepe. E tele aso na mavae ona faatoa latou iloa ai lea ai lava e fetaomi atu ia le mau tagata i le fanauga a e tutumalie ia le au alii la ia na o mai e su‘e so latou alii ma ave le tamaitiiti i Leulumoega. E le‘i toe faafo‘i mai ia le tamaitiiti; na tupu o ia ma sa avea ma Tuiaana mulimuli ane.

page 192
(i)

FASITOOTAI MA FASITOOUTA: O igoa ia o ni nuu tetele e ta‘itasi i itu o Leulumoega. Na maua le pogai o igoa o nei nuu ia Tapuaau po o Tooaau. E faapea na aau mai o ia mai Fiti i le too. Na tuta o ia i Leulumoega ma fai ava ai; na fanau lana ava o tama. Na ia faaigoa ia i laua o Fasitootai ma Fasitoouta aua na ia vaelua lona too mo laua. Na tafea ia le fasitoo i sisifo, ua mao tai, ona faaigoa lea o Fasitootai; a o le isi fasitoo na tafea maosasa‘e ma taua o Fasitoouta.

(o)

O isi nuu i Aana e i ai ia ni fafatala e fai ma mea e faamatala ai o latou foafoaga. Faauta foi o le nuu o Faleasi‘u na mafua mai i le fale o le atua o Si‘u sa tapua‘ia i iina. O Samatau na mafua mai i le vaa o le Tuitoga sa tau ai iina. Sa i ai se tama‘ita‘i o lo o faagasegase ai i luga o le vaa, o le mea lea sa faasa ai ia tagata maimoa i le vaa ona ui i matau o le vaa. E iloga foi lenei nuu ona o le tagata toa malosi sa ola mai ai iina e igoa ia Poila. Sa ta‘ita‘i e le tagata lea ia le ‘au tau a Aana, o ia foi lea na na fasitu‘ea ia le toa sa faamaualuga ai Tuamasaga e igoa ia Pepe. Na sosola ia Tuamasaga i luma o Aana ina ua oti lo latou toa o Pepe. A o Falelatai ma Faleseela ua mafua o latou igoa mai le fanau a se ulugalii mai Fiti. O le tasi o Latai aua na fanau mai o ia i lalo o le lala pito i tai o se laau sa taoto ai lona tina. A o le tasi e igoa ia Seela aua na fanau mai o ia e muamua mai vae. Sa nofo Latai i le itu i matu o le mauga e va a‘i i laua ma e taua lea nuu o Falelatai aua e to ai iina muamua le fale o Latai. Sa mau ia Seela i le itu i toga o le mauga ma sa faaigoa lea mea o Faleseela.

(u)

LEFAGA: E aofia ai le mau nuu i le itu i toga o Aana. E i ai iina ia se eleele maualuga laugatasi e taua o Taape. O iinei e faapea le tala na taapeape ai le malaga na fai i lagi ina ua toe taliu mai i lalo nei. E to‘alima ia tamaloloa Atua a e to‘afa ia tagata Aana.

Na taunuu atu loa le malaga i le nuu o Tagaloalagi ona page 193 usu ane lea o sa tagaloa ma taupulepule e fasioti ia i latou. Na fai lo latou ‘ava o le feiloa‘iga, a e sa tuu i ai ia mea‘o‘ona i le ‘ava peita‘i e leai se tasi na afaina o le au malaga. Ona fai lea o le tonu a sa tagaloa e fai po o ai le tagata e pito nofo umi i fafo i le timu; o le aano moni o lea taaloga ina ia feoti ia tagata malaga i le malulu o le timu. A o se tasi o le au malaga o Mosofaofulu lona igoa na na la‘eia ia tagata uma o le malaga i fulu o manulele o le mea lea na leai se isi o i latou na maalili.

Ona faaoso ai lea e sa tagaloa ia le taaloga o le faasee i le vaitafe e agai i le afu, e faamoemoe i latou o le malaga e le masani i le vai ma o le a faigofie ona tafefea i le vai ma pa‘u‘u ai i le afu ma oti ai. Na tuu e muamua ia le au malaga, ma o le tagata e igoa ia Fulufuluitolo na lua‘i alu o ia e faasee. Na vave tutu ona aa ma ua mau ai i le papa e lata ane i le afu. E faapena ona ia tasisi i luga tagata o la latou ‘au e faasee mai ma sao i le pa‘umatu o le auvai. E pogai mai iinei ia le algaupu faapea, O le lave a Fulufuluitolo. O lona uiga e faapea o se fesoasoani e le‘i mafaufauina a e te‘i ua lave mai i se faalavelave. Ona oo ai lea i le itula o le au a sa tagaloa, a e le‘i tago atu lava ia Fulufuluitolo e lavea‘i se tasi o le mea lea na tafefea i latou ma feoti uma ai.

Na oo i le itula o mea‘ai ona ta‘u atu ai lea e sa tagaloa i le malaga o le a fai le faiga‘ai mo latou. Na fai la latou tonu faapea e ‘a‘ai loa le malaga on latou osofa‘ia lea o i latou. Na o atu ia sa tagaloa ma le umufono, na la‘u atu i ato ma amoga. A o malo foi na faasaga e ai mea ‘ai faatasi foi ma ato ma amo na la‘u mai ai mea‘ai. Na iloa e sa tagaloa le mea ua faia ona palaa‘ai ai lea o le aualii, e leai se malosi o totoe ia i latou latou te sii ai a latou anava ina ia fasiotia ia le malaga.

Na gase ia faiga fimalie a sa tagaloa ona filifili ai lea o i latou ni tagata totoa e o atu e tau ma le malaga i le taaloga o le aigofie. Na maua le tonu ona latou ta‘u mai ai lea i le malaga ma sa lotomalilie i ai le malaga.

page 194

Na oo i le itula faamoemoeina ona tu mai ai lea o Tagaloaatevalu o le toa aupito malosi o sa tagaloa, na faapoi mai lana anava; a e na vave ona tula‘i atu ia Tuimulifanua ma lona anava foi e umia i lona lima sa tau ai ma ia. Na matua ta poto tele ia Tuimulifanua, e leai se ta na ‘ela. Na taia faasolo ia ate o Tagaloa, na faasipasipa le tu a si alii. Toeitiiti ona mafati uma lea o ate o fitu o Tagaloa ma e toe nei o le tasi. O lea na le toe faatali Tagaloa, na alaga mai, fia ola. Na aioi ia ia Tuimulifanua ia faaola ia te ia a e na te avatu ia te ia so o se mea e fai mai ai. Na faai‘u ina alu le alii ma aumai ia se ietoga e ave ma Tuimulifanua. Na tago Tuimulifanua ma sulu a e na totoso mai lalo le ie, ma e tatau ona matua sisi i luga ina ia le totoso i lalo. E talu mai ai i lea mea e faaigoa Tuimulifanua o Lavasii, ona o lona ie e lavalava a e tausii. A e sa le mana‘o ia le alii i se ie totoso faapea o le mea lea na ia tuu atu ai ia Tuimuaiava. O le alii lea na na teua ma na aumaia i lalo nei ia le ietoga.

Na mavae ia mea, ona foi mai lea o le malaga i le lalolagi ma tuta i Taape i Lefaga.