Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Te Tapu o te Tū o te Tangata
Te Tapu o te Tū o te Tangata
Ki a Te Kani a Takirau, Te Houkāmau, me Tuta Nihoniho.
Ki ērā atu rangatira o Ngāti Porou me Rongowhakaata, me nga rangatira o nga iwi katoa, nga iwi me nga rangatira tēnā koutou. He nui noa atu taku aroha i runga i taku titiro iho ki nga iwi Maori o tēnei motu, no reira ka pupuke noa ake te aroha i roto i a au mo koutou e mate rā i te huka, i te ua i runga o Rotorua. Kīhai i taea e au te haere atu kia kite i nga iwi, me nga rangatira, i te toimaha o taku tinana.
Kāti tēnei kua whai kupu ahau ki a Te Arawa me kaua ia e hoe ki Ingarangi, kei te pēnā atu hoki taku kupu ki a koe, e Ngāti Porou, e Rongowhakaata me ērā atu iwi, kia kauā e haere ki Ingarangi. Me kuri koe, me kuri ki runga ki te motu o o tūpuna. Paenga ake tēnā.
Na to koutou hoa
Te Pīpīwharauroa nama 42, Hune 22, 1901. Whārangi 11.
[103]He tino reo tēnei no nga rangatira Maori te pupuri i o tāua toenga whenua. Ki te kore whenua te Maori kaore ōna painga i te ao. O nga 66,000,000 eka whenua o Niu Tireni iti iho i te 4,000,000 kei te Maori. Kei te piki te tokomaha o te Maori kua nuku atu i te 100,000. Kei hea he kāinga hei nohoanga?
[104]Kaore he iwi i haere ki Ingarangi i runga i tēnei take, arā i rite ki tā Te Pokiha whakaaro, he whakaaro tika.
[105]Nui atu nga taonga a te Maori kei te Pākehā e putu ana.
[106]Pokiha Taranui. Ko Ngāti Pikiao te hapū o tēnei kaumātua. Ko te Pokiha tētahi o nga rangatira nunui o Te Arawa, o nga rangatira piripono. I whawhai ia ki te taha kīngi Maori arā ki te taha Hauhau. I whakawhiwhia ia e Kuini Wikitōria ki te hoari me Te Keepa Taitoko, me Henare Tomoana, me Ropata Wahawaha, me Mokena Kohere i whakawhiwhia anō. I tae a Te Pokiha ki roto o Waiapu ki te kawanga o Porourangi whare i te tau 1887.
Reweti T Kohere
(Na te whānau a Reweti)
Te Pokiha Taranui
(Te Whare Pukapuka a Arikihana Huripuru)
Reweti me tana hoa a Keita
(Na te whānau a Reweti)
Mai i te taha mauī:Te Rangihiroa, Apirana Ngata,
Mauī Pomare
(Na te Whare Taonga
o Tūranganui a Kiwa)
Mai i te taha mauī:Mauī Pomare, Ta Timi Kara, Apirana Ngata, Tau Henare, John H W Uru;
Mema Pāremata Maori, c. 1918 (Na te Whare Taonga
o Tūranganui a Kiwa)
Pineamine Tuhaka
(Na te Whare Taonga o
Tūranganui
a Kiwa)
Mokena Kohere
(Na te whānau a Reweti)
Kate Wyllie
(Na te Whare Taonga o
Tūranganui a Kiwa)
Heni Materoa, Lady Carroll
(Na te Whare Taonga o
Tūranganui a Kiwa)