Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Nga Kupu a Hōhua Tāwhaki
Previous Section | Table of Contents | Up | Next Section
Nga Kupu a Hōhua Tāwhaki
He naho[194] anō a Hōhua Tāwhaki[195], he mūrere, no Ngāti Porou, pērā rā anō o Ngāti Porou, me Hare Tawha. I waihotia iho e ia āna kupu ki muri hei whakahuahua, hei kata ma te tangata. Ko tana kupu tino nui i haere a, i rongo ko tana kupu whakatene mo te karengo[196]. He tino kai tonu te karengo, te kai i tangihia mai nei i te pae o te pakanga.
Ko te kāinga o tēnā kai o te karengo ki a Ngāti Porou, he parengo haere tae atu ki te Pākihi arā ki East Cape. Ko tōna papa ko Mataikaro.
I tae a Hōhua Tāwhaki ki roto o Heretaunga, a, i whakamanuhiritia ia e Te Hapuku[197] ki tōna kāinga ki Te Hauke. He kāinga rongonui a Heretaunga mo tēnei kai mo te tuna, na reira hoki, mahara tonu a Hōhua e kore e hapa he tuna he kai māna, arā hoki te moana o te tuna a Poukawa kei mua tonu i ōna kanohi. Tēnā koa no te whakatakotoranga i te kai māna i te ahiahi, aue, he karengo rā ia te kīnaki, ko te kai tonu o tōna kāinga. Ka kī na a Hōhua,'Aue ko te kai nei anō tēnei, e whai nei i a au.' Tērā kua hakiri mai i a Te Hapuku te hamumu a Hōhua, ko tana kīanga mai,'He aha to kōrero?' Hohoro tonu te whakahoki a Hōhua,'Ehara, he tangi tonu ake ki te kai o te kāinga.' Ka ui anō a Te Hapuku: 'Ka nui pea tēnā kai kei tou kāinga?' Ka whakautua e Hōhua, 'Kaore, iti nei, kāti ma nga rangatira anake.' Na te tere o te whakautu, o te karo, ka taha te huata.
I te hokinga o Hōhua Tāwhaki ki te kāinga, ka katia e te marangai ki Whareponga, tata pau ana te wiki e ua ana. Ko te tino kai i homai māna he rōroa arā he kamokamo. He kainga na he rōroa, he kainga na he kamokamo, nāwai a, kua hōhā a Hōhua, te manuhiri i te rōroa. I te tūnga o te rourou rōroa ki tōna aroaro ka whaikupu, 'E hika ma, kātahi anō te kai ko ta tātau kai ko te rōroa, kaore ōna kākano?' Kii
– 155 –
tonu mai hoki nga poupou: 'He kākano; tōna pukahu.' Ka tono a Hōhua i ētahi kākano māna hei tari māna ki tōna kāinga i te tino kai. He kete kī tonu i homai. Ka paki, ka haere te tangata nei me tana kete kākano rōroa ki te ringa. Ka matara atu i te kāinga ka tīmata tana whakangahoro haere i nga kākano ki te huanui. Na nga ope haere i mātakitaki te kākano e toha ana i te huarahi. Na rātou i kawe te kōrero ki Whareponga ki te iwi kākano. Kua waihotia hei kōrero ma Ngāti Porou ina hōhā i te hōmai tonu ko taua kai anō, 'Au, ko te kai nei anō. Kaore he kākano o te kai nei?'
Kei Te Araroa, kei Rangitukia, nga uri a Hōhua Tāwhaki e noho ana, he nui āna uri.
Te Toa Takitini nama 66 i te 542, Pepuere 1927. Whārangi 542.
[194]Naho: E rite ana ki te kupu a te Pākehā ki te wag.
[195]Hōhua Tāwhaki: He rangatira no te Whānau-a-Tuwhakairiora, e noho ana i te Kawakawa, ara i Te Araroa. Ko tana tino uri ko Hēni Te Kahurangi.
[196]Karengo: Ki a Ngāti-Porou he parengo. Ko tētahi tēnei o nga tino kai a te Maori, a, e kiia ana he tino kai pai mo te tinana. Ko te karengo tētahi kai hei ārai atu i te mate weriweri nei i te goitre.
[197]Te Hapuku: Ko tētahi tēnei o nga rangatira nunui o roto o Heretaunga.



.jpg)